Usamljen usred kotline, drevni Buzet smješten na čunjastom humku (158 m) otkriva mnoge događaje turbulentne povijesti, koja mu daje nadimak: „Ključ Istre“. Svaki put kada dođem u Buzet vidim ga kroz dva oblika: gradić osvijetljen prvim jutarnjim zrakama sunca sa jedne strane odaje jedinstven odraz njegove drevne i tisućljetne prošlosti, dok sa druge čini svjetionik veličanstvenih pogleda. Oni se prostiru na krajolik sjeverne Istre, omeđen šumama, čarobnom dolinom rijeke Mirne koja neprestano teče, poput vremena koje prolazi. Buzet koji zahvaljujući svojoj lokaciji iznad doline rijeke Mirne ne nosi bez razloga epitet „Grada tartufa“ slikovit je i poznat po festivalu „Subotina po Starinski“.
Naziv Buzet ili „Blzet“ usvojen je na zemljovidnim kartama i standardnom hrvatskom. Primijetiti ćemo da se mjesto prvi puta spominje pod nazivom Piquentoi, od strane Ptolomeja. Kelti ga nazivahu Pinquet, što bi po korijenu značilo „glavni grad“. Kasniji rimski naziv se transformira u Pinguentum – Pinguente. Postojanje tog imena u rimsko doba dokazuje i ploča u čast božici Augusti, koja je zaštitila tadašnji grad Pinquentum od kuge, a podigli su je Buzećani 192. g. pne. Iz korijena Pinguente, za stanovnike koji su napustili grad, razvija se prezime „Dapinguente“. Isto bi u prijevodu doslovno značilo „iz Buzeta“ (čakavski „Buzećan“). Niz sličnih prezimena vezanih za mjesto nalazimo u talijanskom kao što su Dapiran, Damuggia, Dazara.
Ono što je pak najzanimljivije je legenda o porijeklu imena grada, pučka priča koja se prenosila generacijama. Za vrijeme oštre zime, u doba kada Buzet bješe opljačkan spusti se dječak bez cipela na nogama u podnožje gradića. Vidjevši ga, njegovi vršnjaci počinju mu se rugati da je „bus“, što bi u prijevodu s buzetskog narječja značilo bos. Otada polu opustjeli grad na brežuljku dobiva naziv Bus ili Buz, što ga u duhu slavensko hrvatskog narječja pretvara kroz povijest u Buzet.
Šetnja kroz Buzet pruža…razgled gradića Mletačke ostavštine
Šetnju kroz Buzet pronaći će parovi, planinari nakon pohoda na Ćićariji, fotografi kao i obitelji s djecom. Iako se po prvi puta spominje 1102. kada ga istarski markiz Ulrich II. daruje Oglejskim patrijarsima, povijesni korijeni pitoresknog gradića počivaju još na temeljima pretpovijesne gradine. Smatra se jednom od najstarijih formacija u Istri. Tijekom brončanog doba područje biva naseljeno ilirskim plemenima.
Živopisni gradić pruža ugodnu klimu za posjet tijekom čitave godine, od proljeća do zime. Još i dan danas možemo osjetiti duh ostavštine koju gradi Mletačka Republika, tijekom 16. stoljeća. Nakon što Akvileji 1421 predaju Buzet Veneciji, ruši se i tvrđava Rašpor. Gradić tada biva sjedište mletačkog vojnog guvernera, sve do 1797. godine.
Razdoblje Venecije ujedno čini najveći dio vizure današnjega mjesta. Tada se uspostavljaju zanati i obrambene zidine. A Mletačka Republika također biva zaslužna da je Buzet i grad palača. Palača Bembo (1728) klasicističke je struje venecijanskoga baroka, palača Flego (16 st.), prvobitno je bila župni dvor, kamena lavlja usta nastala 1755. dio su zida palače Bigatto (1639), koja danas služi kao muzej, palača De Vertis (1728) je sa slikama plemića. I konačno, stvar koja se definitivno ne smije izostaviti u Buzetu su vidici koji se šire prema zelenim obroncima Ćićarije, kao i dolini rijeke Mirne.
Vela i Mala Vrata kao ulaz u stari grad Buzet
Kao nekoć u srednjovjekovnim vremenima, u grad okružen zidovima ulazi se kroz Velika i Mala vrata. Oboje potječu iz doba Venecije: „Vela Vrata“ (1547. god.) gradi kapetan Gianmaria Contarini, a„Mala Vrata“ (1592. god.) imaju grb kapetana Salomona. Jednom kada prođete kroz Mala Vrata, stari grad će vas već na prvi pogled zabljesnuti svojom arhitekturom. Ljubitelji malih gradića voljeti će šetati tajanstvenim ulicama Buzeta, ispod visokih zelenih krošnji stabala koje skrivaju tajanstvene priče. Jedna od njih otkriti će i događaj u vremenu tri stoljeća unatrag prije nego li su formirani gradski ulazi. Naime, 1267. godine Buzet biva opljačkan od goričkog grofa Adalberta II.
Cisterne „Vela i Mala Šterna“
Riječ “Šterna” koja se istarskim dijalektom odnosi na cisternu, posebno je značajna za Buzet. Arhitektonski element gradio se kao dio zasebne zgrade u blizini kuća ili sela u svrhu spremišta za vodu. „Šterne“ se pojavljuju kao zakopane, zidane građevine. Dok im je unutarnji sloj obrađen vodonepropusnim malterom od vapna, brušene opeke, kvarcnog pijeska i ponekad vulkanskog elementa, gornji dio je uvijek fotogeničan. U Buzetu je tako kasno barokna Vela Šterna, poligonalna tlocrta iz 1788./1789. g. s ogradom izvedenom dekoracijama u rokoko stilu i grbom kapetana Marc’ Antonija Trevisana. U podnožju natpisa vidljiv je mletački simbol, reljef lava. Mala Šterna potječe iz 1517./1522. g., a renovirana 1563.g.
Četiri trga i tri ulice
Uređenja šetališta Šotojorti i Lopar (ne na Rabu) uz niz klasicističkih kuća iz 19. st. formira sa gradić sa četiri trga, koja povezuju tri ulice. Trg sa župnom crkvom Uznesenja Marijina koja se urezala na stijeni veoma jedinstveno je mjesto. Jednobrodna građevina sa bočnim kapelama kasno je Palladijevska i potječe iz razdoblja između 1779. i 1784. godine. Djelo je F. Dongettija po uzoru na župnu crkvu u Umagu. Značajan liturgijski predmet je pozlaćena srebrna pokaznica iz 1453.g. Pored crkve nalazi se zvonik iz 15. stoljeća s glagoljičkim zvonom iz isklesanim 1541. Zanimljiv je i lapidarij u jugozapadnoj kuli.
Element kojeg nerijetko nalazimo i u drugim istarskim gradovima je fontik, sagrađen 1534. Služio je kao i skladište žita u doba Mletačke Republike. Obnovljen je 1587. dok je u 1900. preinačen u svrhu za društvena zbivanja.
Buzetska Naušnica u gradskom muzeju Buzet
Naušnice pronađene u grobnicama zavičajnih Ilira tzv. Kelta u sjevernoj Istri, na groblju u Mejici (18 primjeraka) i Sovinjskom Brdu (2 primjerka), potječu iz 7. i 8. stoljeća. Čine današnji simbol Buzeta. Njihovi originali nalaze se u buzetskom zavičajnom muzeju, koji je smješten u zgradi palače Bigatto iz 1639.Po arheološkoj literaturi Buzetske naušnice pronađene su uglavnom u ranom srednjem vijeku u grobnicama Jadrana i Alpa. Pronađite neku od njih i isprobajte kako vam odgovara uz uho! Muzej pruža i povijesnu kolekciju srednjovjekovnih fresaka, glagoljskih natpisa, etnografska zbirka, obrtništva poput pekarstva, kovačnice, izrada češlja.
Autohtoni smještaj koji će ugostiti putnika namirnika ili outdoor ljubitelje
Neovisno o motivu posjeta ili odmora u Buzetu, tu je moguće pronaći autentične vrste smještaje. Mi smo nedavno imali priliku posjetiti jedan od takvih autohtonih smještaja i samo ću reći da je iskustvo bilo izvanredno. Ovaj šarmantni smještaj nudi savršenu kombinaciju tradicije i udobnosti, idealnu za putnike namjernike i outdoor entuzijaste.
Lijepo uređenje u rustikalnom stilu dočekalo nas je u kući Ema. Od trenutka kada smo stigli, dočekala nas je topla dobrodošlica domaćina koji su se potrudili da se osjećamo kao kod kuće. Ambijent smještaja odiše autentičnim istarskim duhom – kamena kuća, tradicionalni namještaj i pažljivo odabrani detalji koji pričaju priču o bogatoj kulturnoj baštini ovog kraja.
Soba i kuhinja je prostrana i udobna, a svaka od njih nudi pogled na prekrasan istarski krajolik. Jutro je bilo posebno inspirativno dok smo promatrali izlazak sunca uz šum lišća i cvrkut ptica.
Za potpuni doživljaj treba posjetiti manifestacije i stopiti se s okolicom
Došli ste i posjetili Stari grad Buzet, otkrili njegove povijesne značajke, no ipak imate vremena za razgled njegove okolice. Nemojte mnogo čekati jer na raspolaganju vam je je gotovo bezbroj aktivnosti. Omeđen planinama Ćićarije s jedne strane, te Kotlima i rijekom Mirnom okolica Buzeta je pravi raj za ljubitelje sportova na otvorenom. Okolica Buzeta pruža mogućnosti za uživanje u mnogobrojnom aktivnostima na otvorenom, a ja se još se nisam odlučio koju izdvojiti kao najdražu od njih: Stazu sedam slapova, planinarenje grebenima Žbevnice, Ćićarije i Raspadalice iznad Buzeta ili vožnju biciklom do dvorca Pietra Pelosa.
„Subotina po Starinski“ Buzet
Sa stogodišnjom tradicijom, Subotina po starinski se održava svakoga rujna, prve nedjelje nakon blagdana Sv. Marije Male. Subotina po starinski pružiti će zapravo sve elemente nekadašnjega Buzeta iz srednjega vijeka: majstori, svirači tradicionalnih instrumenata, dimnjačari, „pompjeri“ (vatrogasci), sladoledari, ulični zabavljači, slikari, ulični fotografi. Svi su oni ovdje kako bi dočarali atmosferu srednjega vijeka.
Salež i stup srama
Salež je malo mjesto smješteno između Zrenja i Motovuna. Mjesto je poznato po tome što sadrži jedini sačuvani stup srama u obliku ljudske figure. Stup od bijelog kamena naziva se „Berlin“. Ime je dobio po četvoro sjedećoj kočiji koja je bila poznata pod nazivom „Berlina“ a nekoć se vozila između Berlina i Pariza, te je prema legendi korištena za izlaganje prijestupnika javnim ismijavanjima. Salež je udaljen oko 8,5 kilometara od Buzeta što je 15 minuta vožnje.
Hum
Osim što je poznat kao najmanje mjesto na svijetu, hodanje gradom s dvije kaldrma ulice koje pružaju autentičnost krajolika Istre, Hum će pružiti jedinstveno iskustvo svakome posjetitelju. Uz dvije glavne ulice, Hum ima zanimljiv red krovova i kuća i svi koji traže inspiraciju pronaći će u njemu nešto zanimljivo. Hum je udaljen 17 kilometara od Buzeta što je 15 minuta vožnje.
Vipavska dolina (Slovenija)
Smještena u Sloveniji, prekrasna Vipavska Dolina prepuna je zlatno-zelenog blaga. Pogledajte slikovita mjesta kao što su Vipava i Ajdovščina ili se uputite na obronke. Tijekom toplih ljetnih dana kada se čini da je prevruće, visoravni pod Nanosom nude obilje osvježenja, uz kristalne rijeke i izvore. Postoje prekrasne planinarske kolibe kao što su Sviščaki ili Vojkova koča na Nanosu, a do njih se može doći i automobilom. Od Buzeta do Vipavske doline ima oko 75 kilometara, a vrijeme vožnje traje oko sat i pola.
Staza 7 Slapova
Svaki put kada završim ovu stazu uvijek se želim na nju vratiti. Iako ima oko 6 sati hoda, sa oko 14,5 kilometara ova čudesna i prelijepa staza prolazi vodenim mostovima, jezerima i malim selima uz rijeku Mirnu. I ono najvažnije obilazi Sedam slapova, po kojima nosi ime. Staza koja čini jedan je od bisera Buzeta započinje istom početnom i završnom točkom u Buzetu.
Preporučena kontrolna točka je selo Kotli. Jedna od najljepših i najvrjednijih ruralnih arhitektonskih cjelina Istre, sa svojim izvornim dvorištima, terasama, kaminom, dimnjacima i mlinovima nalazi se točno iznad rijeke Mirne koja se probija kroz selo. Svi koji traže inspiraciju u kombinaciji prirode i ruralne arhitekture uživat će u Kotlima.
Žbevnica
Nastojim se popeti na Žbevnicu bar jednom godišnje kao trening jer Putokoza mora biti u dobrom zdravstvenom stanju. Žbevnica se smatra najzapadnijim hrvatskim vrhom većim od tisuću metara (1014 metara) i dio je planinskog lanca Ćićarije koji se nalazi točno iznad Buzeta. Učinjena od vapnenca sa svake strane ima veliki i strmi šumoviti nagib. Bujna zelena trava uzdiže se sve do vrha iznad šumskog pojasa, a gornji dio planine prekriven je prekrasnim zelenim livadama.
Nekoliko je ruta kojima se možete uputiti do Žbevnice. Preporučam za krenuti iz malog mjesta Brest. Iz Buzeta se jednostavno dolazi do Bresta. Krenite u smjeru željezničke stanice Počekaji te uzdignutom planinskom cestom nastavite 10 minutnu vožnju do Bresta. Ovdje je momoguće ostaviti vozilo. Dolazite vlakom? Odlično. Oznake kreću od željezničke postaje u Počekajima. Nad selom Brest nalazi se planinarski dom Žbevnica na 851 m nadmorske visine. Pogled sa Žbevnice je jednostavno predivan.
Dvorac Pietra Pelosa
Smješten usred guste vegetacije na nadmorskoj visini između Buzeta i Livade, dvorac Pietrapelosa koji se nerijetko naziva i Kostel, atraktivno je mjesto za ljubitelje srednjovjekovne ostavštine.
Omeđen zelenim šumama i livadama okolice Buzeta, dvorac potječe iz 10. stoljeća. Pretpostavlja se da je dvorac tijekom povijesti promijenio nekoliko vlasnika, uključujući Mletačku republiku.
