Smješten na 168 metara visokom obronku istočne obale Istre iznad istoimenog zaljeva, omeđen obroncima Učke odozgo, Plomin ili antička Flanona je drevan, tisućljeća starosti. Od kada u pretpovijesno doba, drevni preci osnovaše utvrdu naziva Flanona, stvaraju se prvi uvjeti za život na brežuljku istočne obale Istre. Upravo će ti uvjeti biti preduvjet za budući razvitak utvrde, ali i njezin strateški značaj, kojega prvi doseljenici i osnivači nisu mogli naslutiti. Razviti će se i postati ključna točka koja je označavala granicu između Liburnije i Istre. Planina Učka s jedne strane te Raški zaljev sa druge, značili su da će Plomin postati neophodna točka koju treba prijeći iz Liburnije ne samo prema Istri, već i Trstu. Isto su shvatili i Rimljani, koji su ovaj gradić poistovjetili sa čitavim Kvarnerskim zaljevom, nazivajući ga “Flavoni Sinus Flanaticus“. Plomin također spominju Ptolomej i Plinije:
Kada Rimljani osvojiše Plomin u II.st. prije K., tada naiđoše na lijep i bogat grad, u neposrednoj blizini, za pomorstvo strateški važnoga dubokoga zaljeva, ali ujedno i zaštićenoga od vanjskih nevremena i južnih vjetrova.
Ptolomej i Plinije
Pozicija iznad morskog prolaza naziva „Vela vrata“, koji je stoljećima označavao ključni ulaz u Riječku luku, doprinijela je da Plomin ostane strateški značajan tijekom povijesti. Danas je Plomin gradić zadivljujućih pogleda na Plominski zaljev, Cres i Lošinjske otoke. Ova činjenica uz ulice koje otkrivaju tragove prošlosti, Plomin čini prikladnim turističkim odredištem.
Posjetiti Plomin znači…uživati u horizontima i arhitekturi uskih ulica
Unatoč činjenici da na prvi pogled djeluje dotrajalo, njegove uske i veoma drevne ulice, otkriti će nam trenutke umjetnosti i prošlosti istodobno. Fotografi, slikari ili putopisci, koji poput mene lutaju, obožavati će ovakve gradiće, koji su savršena kulisa za stvaranje. A budući da će nas Plomin, ispunjen slikovitim kućama i predivnim horizontima, dočekati u skladu duha prošlih vremena, nema sumnje da će stvaranje biti uspješno.
Upravo je taj duh prošlosti značajan čimbenik za inspiraciju. Nije li upravo on zaslužan da Plomin bude danas drevan kakav jest. Ne smatra se slučajno ovaj gradić jednim od najstarijih istarskih gradića. Prvi pisani dokument starog Plomina datira još iz 100. godine p.n.e., kada ga spominje „Artemidor iz Efesa“. Za Mletačke vlasti (13. – 14. stoljeće), Plomin biva najistaknutija tvrđava istočne obale Istre. U mletačko-austrijskim sukobima 1599. godine, biva oštećen od napada Uskoka.
Vidici s kombinacijom otoka i planinskog krajolika
Plomin je malo mjesto koje se, kako ga osobno nerijetko volim nazivati, nalazi na samom „rubu Istre“. S glavne ceste lako ulazimo u starogradsku jezgru Plomina, prolazeći u povijesni dio grada na kojima se ističu grbovi starih plominskih obitelji. Već pri dolasku, slučajni prolaznik ili posjetitelj s pravom će se zapitati postoji li negdje u Istri ili okolici slično mjesto, u kojem ćemo osjetiti jednaku čar kombinacije vidika mora, Plomisnkog zaljeva podno gradića i planine Sisol iznad. Najbolje vrijeme dana, u kojem volim lutati Plominom možda je jutro. To je trenutak kada se mogu čuti zvona sa zvonika u trenucima kada prve zrake sunca obasjavaju balkon s pogledom na zaljev.
Prekrasni horizonti, stare povijesne kuće, mirno okruženje, i pogled na Plominski zaljev: to je ono što ćemo doživjeti posjetom Plomina. Svojom povijesnom baštinom i mirom Plomin naprosto privlači posjetitelje. Dok fotografirate, nerijetko ćete u proljeće čuti zvuk ptica s brda iznad Plomina, a zimi će miris dima sa seoskih ognjišta dati posebnu idilu istarskom gradu. Sve su to razlozi za posjet Plominu. Kako bi učinili svoju fotografsku priču koja opisuje čari istočne obale sve što je potrebno jest zaustaviti se u Plominu.
Plomin otkriva…tragove prošlosti
Iako je malen, Plomin je drevan, tako da ćete bez sumnje imati kvalitetno vrijeme za razgled Plomina. Građevina koju vidimo po ulasku u gradić je kasnogotička župna crkva Blažene Djevice Marije. Jednobrodna bazilika izgrađena 1474. ima pet oltara i produžena je u doba baroka na zapadnoj strani. Unutrašnjost otkriva freske Alberta iz Konstanza. Pitoreskni zvonik pored crkve, također iz 1474. godine, izvrsna je prilika za učiniti fotografiju ili ilustraciju Plomina. U blizini župne crkve smještena je gradska lođa iz 1650. godine. Predstavlja obilježje vremena kada Plomin postaje samostalna jedinica s upravom iz Labina.
Plominski natpis u crkvi Svetog Jurja Starog
Smještenana samim zidinama, jednobrodna bazilika Svetoga Jurja Starog iz 11. stoljeća, smatra se najznačajnijom građevinom u Plominu. Osim što čuva oltar sv. Nikole, zaštitnika ribara i pomoraca, crkva se može pohvaliti 15 metara visokim zvonikom, trećim sačuvanim romaničkim zvonikom u Istri. Ipak, ono po čemu crkva ali i Plomin čini najpoznatijim u povijesnim krugovima jest dokument Plominski natpis iz 11.stoljeća. Natpis „SE E PIS’L S“ koji biva naknadno dodan na kamenoj ploči vanjskoga zida predstavlja ilirsku i hrvatsku kulturu. Uz ploču s prikazom muškarca u antičkoj tunici i s granom u ruci, kratak zapis glagoljskim slovima smatra se jednim od najstarijih hrvatskih natpisa. Rustikalna rimska spomenička umjetnost predstavlja likovni stil ovoga spomenika, možda prvi čiji lik sveca u ovome dijelu Europe podsjeća na likove Rimljana s nadgrobnih spomenika.
U konačnici prošeta ili odvezite obalom nekoliko kilometara odavde do mjesta na kojem će se otvoriti potpuni pogled na prekrasan otok Cres. Ipak vratite se natrag u Plomin i upustite se na planinarsku avanturu prema najbližem vrhu Sisol. Staza na obližnjoj planini iznad grada zaista je prekrasna za razgledavanje. Zar ne?
Plomin pruža priliku za…potpuni doživljaj istočne obale Istre kroz planinarske staze
Da je Plomin mnogo više od povijesti, potvrditi će i ljubitelji planinarenja, koji će biti oduševljeni planinarskim stazama u okruženju. Mnogi planinari nerijetko opisuju Plomin kao mjesto velikih priča i prekrasnih pejzaža Plominske gore, budući da travnate livade kojima kročimo nerijetko podsjećaju na rajske vrtove. Okruženje gradića posebice je primamljivo u proljetno doba. Naime, upravo tada njegove bedeme i pročelja te čitavu okolicu prekriva zaštićena biljna vrsta – zvonoliki cvjetovi (Campanula Istriaca). Upravo to je jedan od razloga koji će nam još jednom pokazati da naše okruženje u kojem živimo ima najljepše skrivene kutke, kroz koje nerijetko prebrzo samo prolazimo.
Ukoliko ste odlučili ostati u Plominu započeti neko od svojih pješačkih izleta u Parku prirode Učka, ovo je izvrsna odluka jer je područje zapanjujuće prirodom. Jedno od mojih najdražih planinarskih pohoda iz Plomina je na vrh Sisol. Staza koja prolazi livadama otvorit će prekrasan pogled na otok Cres, da bi kasnije prešla u sjenoviti dio, koji vodi do vrha Sisol. Ono što se ne smije propustiti jest ulaz u malu pećinu Provetrenicu, udaljenu oko 20-ak minuta hoda od vrha.
