U samom srcu Istre, nježno ušuškan među valovitim zelenim brežuljcima, smjestio se Draguć (tal. Draguccio) – mali gradić čvrsto isprepletenih kamenih kuća, gdje povijest i tišina žive jedna uz drugu.
Draguć koji se uzdiže na jednom od istarskih zelenih brežuljaka (312 m n/v), nije bez razloga samo još jedan od gradića centralne Istre, koji se ubraja među “dragulje“. On to zaista i jest u pravome smislu riječi. Sa svojih par ulica i trgom, s kojeg se pruža nezaboravan pogled na zelene krajolike, Draguć pruža inspiraciju. Svojom prošlošću čuva priče nekih davnih vremena Istre, kakva je nekoć bila. Donedavna ne toliko poznat široj javnosti, ovaj gradić 17 kilometara udaljen od Pazina privući će posjetitelje na prvi pogled.
Šetnja kroz Draguć znači…hodati znamenitostima srednjega vijeka
U Draguću kao i u ostalim istarskim gradićima pronalazimo sve elemente srednjovjekovne obrambene arhitekture. To su prije svega ostaci obrambenih zidova i elemenata Mletačke Republike, pod čijom vladavinom gradić biva u razdoblju od 1508. do 1797. Gradić se po prvi puta spominje pod imenom Dravuis, kada ga godine 1102. grof Ulrich II Weimar daruje akvilejskim patrijarsima. Ipak, smatra se da je područje naseljeno još za doba Ilira u brončanom dobu. O istome svjedoče ostaci „Staroga Draguća“, koji se nalazi dva kilometra daleko od današnjeg mjesta.
Draguć koji vrlo vjerojatno dobiva ime po vijugavoj dragi (u deminutivu iz milja) inspirativan je za stvaranje i koračanje kroz vrijeme. Na srednjovjekovnim kamenim zidovima pronaći ćemo prijateljstvo mačke i psa koji zajedno spavaju na toplom suncu. Ovo mirno mjesto koje nema mnogo stanovnika danas pruža sliku života malih mjesta u srcu poluotoka, kakav je nekoć bio. Ipak ono što možda najviše inspirira su pogledi na otvorene prostore, jezero Brtoniglu, Učku.
Glavni trg
Trg otkriva sklad gradnje iz 19. stoljeća. Upotpunjen je golemim mediteranskim stablima sa starim kamenim stolom ispod njih, simbolom bivše gradske vlasti i čudesnom fontanom javnog vodovoda. Fontanu je postavio Marni Pauletich u 1888. Na trgu su vidljivi i ostaci nekadašnjeg „kaštela“, odnosno fortifikacije najstarijeg Draguća, onog iz 11. stoljeća.
Fontik i sotoprtik
Prolaz kroz lučna vrata od strane župne crkve vodi u sotoportik, koji se nalazi iznad fontika. Radi se o spremištu za brašno i žitarice koje se čuvalo za slučaj nerodnih godina, rata ili gladi. Za vrijeme Mletačke vladavine seljaci su bili obavezni čak 30% svog uroda pohranjivati u fontik, po cijeni nižoj od tržišne.
Muzej freski Draguć i crkvice
Draguć kao mjesto fresaka ima i svoju kuću freski u zgradi bivše škole. Izgrađena je kako bi proširvala i pronicala znanja, a upravo to čini i danas. Freske nam otkrivaju važnost i etape razvoja ne samo Draguća, već i ostalih susjednih gradića središnje Istre. Prve freske oslikavaju se između 8. i 9. st., dok je „zlatno doba“ slikarstva bilo između 11. i 16. st., u razdoblju kada se Draguć od imanja formira u obrambeni “kaštel“. Kuća sa tri etaže informacijsko je mjesto o freskama s dvoranom i katom za znanstvenike koji ovdje žele provesti svoje istraživačko vrijeme. Možda ste i vi upravo netko od njih? Odgovor potražite posjetom Draguću.
Osim muzeja, freske otkrivaju i četiri crkve u Draguću. Freske dekorativnih slojeva grobljanske crkve Sv. Elizeja jedinstveni su slučaj u Istri, dok se u župnoj crkvi Sv. Križa ističe slika Veneria Trevisana (1797. – 1871.) slikara iz Vodnjana.
Draguć je idealan za…uživanje u pogledima i arhitekturi filmskih kulisa
Zbog svoje iznimne ljepote i slikovitosti Draguć je nerijetko bio dio filmske kulise. Ovdje su se snimali brojni domaći i strani filmovi u kojima je gradić bio mjesto radnje ili služio kao vizura srednjovjekovnog ambijenta. Razgledavajući gradić posebice obraćamo pozornost na poglede.
Primjerice oni na južnom djelu padine otkriti će nam stabla masline. Uzgoj maslina na nadmorskoj visini od 400-tinjak metara i 30 kilometara od mora očito je posljedica zaštićenosti od hladnih istočnih vjetrova, prije svega bure, što je razlog da uživa u blagodati sredozemne klime.
Glavna ulica
Ljubiteljima fotografije i ulične arhitekture svidjet će se duga, ravna ulica, s nizovima kuća koje čine vertikalni prolaz od ulaza u selo do glavnoga trga. Popločana kamenom ispunjena je baroknim i klasicističkim zgrada. Od istih se ističu kuće kapetana Draguća, kao i rodna kuća učitelja i potpredsjednika sabora Josipa Šestana (1892. – 1966.). Lutanje glavnom ulicom potiče nas da se prepustimo koraku s vremenom, obraćajući pažnju na detalje. To su detalji koji potiču na stvaranje.
Pogled i Crkvica sv. Roka
Crkvica Sv. Roka iz 14. st. na zapadnoj strani Draguća, nekoć glavnom ulazu u grad sagrađena je u čast zaštite grada od kuge. Kapiteli pročelja otkrivaju „detalje“ neravnomjernosti atrija, što je vrlo vjerojatno posljedica nadogradnja postojeće ili potpuna zamjena originala. Strop joj je oslikan freskama majstora Antona iz Padove, 1529. i 1537. Posvjedočio ih je glagoljskim i latiničnim natpisom. Budući da freske bivaju kao u većini ostalih istarskih crkava naknadno pokrivane bojom njihov kolorit osim djelovanja vlage i zuba vremena ostaje gotovo u cijelosti sačuvan. Istom autoru, na čijim je radovima vidljiv utjecaj venecijanskog slikarstva, pripisuje se i oslikavanje crkve Sv. Roka u Oprtlju. Zanimljiva je činjenica da majstor nije rođen u Padovi u Italiji, već u Kašćergi, malom mjestu koje u daljini vidimo golim okom s vrata crkve. Zapravo pogled i jest ono što prvo primjećujemo kada vidimo crkvu sv. Roka.
Veličanstveni pogled koji seže i do deset kilometara u daljinu tijekom sunčanog dana nešto je što se zaista pamti i omogućava nam uživanje u trenutku! Razlog je jednostavan budući da Draguć ima otvorenost prema sjeverozapadu, zapadu i jugu.
Renesansna kula i pogled s balkona Draguća
Na jugozapadnom dijelu trga primijećujemo staru općinsku kuću s renesansnom kulom (15.st). Kulu 5 stoljeća starosti dao je sagraditi venecijanski providur Francesco Basadonna. Danas je njen balkon omiljeni vidikovac, odnosno zaštitni znak gradića. Jedna od mojih najdražih stvari u Draguću je sjediti na balkonu i uživati u zadivljujućem pogledu. Sa balkona se pruža panoramski pogled na prekrasne okolne krajolike Grimalda i jezera Butoniga.
Za doživjeti Draguć potrebno je…u potpunosti se stopiti sa okolinom
Naravno da je posvetiti vrijeme za posjet mjestašcu kao što je Draguć odličan način za upoznati Istru. No, ipak kako bi taj posjet bio potpun i doprinijeo u konačnici punom doživljaju Istre kakva jest, preporučljivo je stopiti se sa krajolikom. I to ne samo Draguća, već i okolice. Više je načina za to, od posjeta manifestacijama, preko odabira aktivnosti na otvorenom ili jednostavno vožnje okolicom. U nastavku smo izdvojili neke od ideja.
Saznati više o glazbenom instrumentu „Bajs“ na „Z Bajson u Draguć”
Događaj pod nazivom „Z Bajson u Draguć„ koji otkriva tradiciju bajsa održava se svake treće nedjelje u lipnju. Kad kažemo „Z Bajson u Draguć“, ne mislim pri tome biciklom do Draguća (može i to naravno). Bajs je instrument u obliku violončela i neizostavni je instrument narodne tradicionalne glazbe na svadbama i proslavama. Svira se prstima. Izgraditi ovaj instrument zahtijeva posebne tehnike. Stoga ga izrađuju specijalizirani majstori. Za izradu se primjerice koristi drvo javora, smreke, divlje trešnje, koje se suši od deset do dvadeset godina.
Stazom Sv. Silvestra do Boruta
Draguć se često koristi kao srednja točka pri stazi svetog Silvestra. Ova pješačka staza koja povezuje 7 km udaljen Borut i Draguća, dobila je ime po crkvi koja je nekoć stajala uz Draguć. Iako su tragovi te crkve danas jedva vidljivi, ljubitelji planinarenja uživati će u ovoj predivnoj stazi prolazeći zelenim šumama i livadama. Staza ima vrlo kvalitetne markacije, žute i zelene boje. Ako se odlučite za polazište u Draguću, „prošetajte“ stazom do željezničke stanice Borut, koja se će vam služiti kao središnja točka te polazna točka za put natrag.
Smješten u samom središtu Istre i omeđen zelenim travnjačkim poljima, Borut je okružen područjem sedimenta, pogodnim za proizvodnju opeke. Još uvijek možete vidjeti ostatke tvornice opeke koja biva otvorena 1904. godine. Osim toga, rad na željeznici bio je jedina prilika za zapošljavanje u mjestu. Danas se osim turizma, stanovništvo ovdje tradicionalno bavi poljoprivredom (žitarice, vinova loza, voće, povrće) i stočarstvom (goveda, svinje, u novije vrijeme i nojevi). Iako je naselje već postojalo u 13. stoljeću, kada je pripadalo akvilejskom patrijarhu iz Pićna, toponim B. koji se prvi put spominje u zemljišnim knjigama Pazinske Grofovije 1498. godine. Mjestom dominira župna crkva sv. Mihaela Arhanđela. pored groblja. Potječe iz 13. stoljeća, a 1787. godine crkva se obnavlja. Na isto ukazuje rustikalni natpis iznad ulaznih vrata. Interijer crkve obnovljen je u baroknom stilu.
I ponovo ljubitelji panorame uživati će u zadivljujućim prizorima neposdredno iznad crkve. Staza će vas na dalje odvesti i do ruševina stare kapelice, nakon čega izlazi na glavnu stazu, kojom nastavljamo krećući uzbrdo. S vaše lijeve strane, uskoro će vam pucati panoramski pogled na cijelu dolinu Boruta, zvonik Lindara na vrhu brda, s čije će se lijeve strane vidjeti i Gračišće. A vidljiv je još i jedan zvonik Gologorice.
Okušati avanturu u špilji Trapatnica – samo za speleološke stručnjake!
Ne, nema pogreške u naslovu, vrlo ste dobro pročitali: samo za speleologe! Kad kažem stručnjak, ne mislim da ne trebate biti sudionik službe spašavanja, ali malo opreme i osnovna znanja o speleologiji ne da neće naškoditi, nego su nižna! Špilja Trapatnica nalazi se ispod Draguća, a njezin ulaz jednostavno je pronaći, spuštajući se hodom nekih 20-ak minuta od mjesta.
Ulazni promjer je dobar, ali špilja nije sama po sebi šala, budući da posjeduje dugačak smjer, a ima i izlaz s druge strane. Gotovo je nemoguće doći do drugog izlaza bez odgovarajuće speleološke opreme. Ukoliko je imate, uživajte u podzemnom svijetu Istre koji još uvijek (na svu sreću rekao bih) nije komercijaliziran. No, nemojte zaboraviti pogledati vremensku prognozu jer kiša može biti kobna i opasna po život, kada su aktivnosti u jami u pitanju.
Biciklistički obilazak središnje Istre – Hum i Kotli
I ponovo. Kao i u pješačkoj turi, Draguć je središnja točka biciklističke staze koja vodi iz Cerovlja i prolazi Dragućem. Vožnju u Draguću možete započeti ako vam se sviđa i spojiti biciklističku rutu “Glagoljaška” prema Humu, a zo ne trebate biti ekspert u bikingu.
Na kraju Draguća spustite se strmom stazom do Korelića i skrenite desno. Nakon Baština vodi asfalt desno kroz Osliće i Krušvare. Usred sela skrećemo lijevo na bijelu cestu koja vodi do Kotli. Kotli su nadahnjujuće mjesto za ljubitelje prirode, a tijekom ljetnih dana ovdje se možete osvježiti pod njihovim vodopadima. Slijedeći asfalt preko mosta spojiti ćete se na uspon do Brnobića, gdje nakon skretanja desno stižete u Hum.
Kašćerga
Smještena u sjeveroistočnoj Istri ispod brda Padova, prvo što ćemo primijetiti je crkva Gospe od Snijega, čiji se blagdan obilježava u svake godine 5. kolovoza. Legenda kaže da je toga dana Padova (Padua, Kašćerga) bila prekrivena snijegom. Nakon što uspona na vrh brda Padova, sjednite ispod jednog od njenih velikih hrastova i prepustite se dojmovima koje će u vama izazvati pogled na široke horizonte.
Po spustu sa brda, nastavite dalje do Kašćerga. Sukladno talijanskom nazivu Villa Padova ime nosi Anton iz Padove, majstor freski rođen u ovom mjestu. Između 1529. i 1537. godine oslikao je crkvu sv. Roka u Dragući. Selo se kao župa spominje u 12. stoljeću. Današnja župna crkva sv. Marka sagrađena je 1686. godine. 1,6 kilometara gore od Kašćerge gdje je početak vijugave ceste koja nas povezuje sa još jednim draguljem, Trvižem. Ne propustite popeti se i na brdo Pilošćak (480 m), jednim od najviših i najljepših vidikovaca središnje Istre.
Grimalda i Kršikla
Mjesto nerijetko poznato po pogledu na zelene krajolike omeđene brdovitim Istrom i Kršikla, smatra se jednim od najljepših istarskih vidikovaca. Smještena na nadmorskoj visini od 447 m s brojnim selima raštrkanim po dolinama, Grimalda pruža prekrasne vidike na sjeveroistok koji se protežu obroncima Ćićarije i Učke. Nakon što se vaše oči i srce ispune zrakom s ove visine, pogledajte mjesto koje se spominje kao naselje još 1202. godine. Danas nema stalnih stanovnika, ali selo neće izumrijeti jer se kuće obnavljaju. Tu je i župna crkva sv. Jurja i malo groblje. Na groblju se nalazi romanička crkva iz 13. stoljeća.
Nedaleko od Grimalde nalazi se Kršikla. Okružena je divnim vidicima, koji sežu gotovo do mora smjestila se. Prvi puta se spominje 1304. godine. Selom smještenom u zelenilu Istre dominira impozantni zvonik sa crkvom sv. Kuzme i sv. Damjane“. Crkva sagrađena na mjestu ranije datira iz 1868. godine.
Dolazak u Draguć
📍 GPS: Geografska širina 45.333270, geografska dužina 14.003970
✈️ Zrakoplovom. Najbliža zračna luka je Pula, udaljena otprilike sat vremena vožnje od Draguća. Dobra alternativa je Zračna luka Rijeka (oko 100 km). U srednjem radijusu nalaze se Zračna luka Trst (150 km) i Zračna luka Ljubljana, dok su udaljenije opcije Zračna luka Zagreb (235 km) i Zračna luka Venecija Marco Polo (250 km).
🚌 Autobusom. Najbliži središnji autobusni kolodvor nalazi se u Pazinu. Povezan je s kolodvorima diljem Hrvatske, uključujući i više dnevnih linija s glavnim gradom Zagrebom.
🚆 Vlakom. Najbliža željeznička stanica je također u Pazinu. Ako putujete vlakom, najprije trebate stići do Pazina, a zatim nastaviti prema Draguću autobusom ili taksijem.
🚗 Automobilom i parkiranje. Dolazak automobilom jedan je od najpraktičnijih načina. Prije samog ulaska u selo nalazi se malo parkiralište uz groblje, gdje posjetitelji mogu ostaviti vozilo.
