Smješten na južnom dijelu Istarskoga poluotoka, okružen tirkizno-plavim morem, Brijuni čuvaju ne samo tragove pet tisućljeća ljudskog djelovanja, već i prekrasne prizore travnatih površine i šume. Skupina 14 otoka i otočića, površine od 743,3 ha čini najrazvedeniji i najveći arhipelag, te ujedno i jedini nacionalni park istarskog poluotoka, proglašen 1983. godine.
Prirodna bioraznolikost, arheološki ostaci i povijesne ličnosti su tri osnove koje čine ovaj otok jedinstvenim. Otok nudi brojne aktivnosti. Neki Brijune nazivahu ‘rajem na zemlji’, dok su za druge bili pojam glamura. Možemo reći da je istina nešto između. Ipak činjenica je da je ovo područje proglašeno nacionalnim parkom 1983. pružiti će raznolika iskustva i omogućiti spoznati ovaj specifičan, otočni kutak Istre.
Naš posjet Brijunskom otočju, točnije otoku Veliki Brijun počinje u Fažani, malom ribarskom mjestu na Zapadnoj obali Istre pokraj Pule. Fažana je udaljena samo 10-ak km. od Pule, koja je ujedno i najveći grad Istarskog poluotoka. U Fažani ostavljamo auto na jednom od parkirališta te u centru grada pronalazimo agenciju s nazivom za “Nacionalni park Brijuni”.
NP Brijuni pruža obilje raznolikosti
Iako službeni izletnički program obuhvaća posjet otoku „Veliki Brijun“ isto je sasvim dovoljno za razgledati mnogobrojne sadržaje. Naime, upravo Veli Brijun danas ima arheološki, prirodoslovni (botanički) i etnografski muzej. Neki od nas će odabrati izletnički program i vožnju vlakićem oko otoka, a oni koji imaju vremena iznajmiti će bicikle ili krenuti u pohod pješačkim stazama otoka. Mnogobrojne vrste drveća i cvijeća iz različitih krajeva svijeta ukrašava ovaj jedinstveni nacionalni park koji čini sintezu flore i faune otoka.
Već po silasku s broda, primijetiti ćemo jedinstvenu harmoniju raslinja, biljnog i životinjskog svijeta. Pretpostavlja se da danas na otoku obitava oko 700 biljnih vrsti i 250 vrsti ptica, a može se vidjeti i papiga. Biljke, raslinje, travnate površine, okružene plavetnilom mora, koje se razbacuje sjajem morskih valova a bljesak sunčanih zraka oko otoka odavati će osjećaj kao da ste na usamljenoj oazi prirode. Na pristaništu u luci, vodiči koji čekaju grupe. Predivna očuvana obala oduševiti će svakoga ljubitelja arhipelaga, a pogled na mjesta preko puta otoka dosezati će čak i do najviše istarske planine.
Botanički park
Botanički vrt udaljen je samo 10-ak minuta hoda od luke. U njemu obitava oko 700 biljnih vrsti. Ljubitelji fotografije učiniti će prekrasne snimke nekih od biljaka. Ipak, ljubitelji botanike, vjerojatno bi ovdje mogli provesti mnogo duže od par klikova. Kako službeni program izleta traje oko 4 sata, na raspolaganju je dovoljno vremena za razgled vrta.
Mediteranska klima omogućila je razvoj bujne vegetacije autohtonih biljaka, kao što su crnika, planika i mirta, a uz mnogo sunca i dosta vlage u zraku, vrste se nadopunjuju s različitim vrstama borova, sekvoja, eukaliptusa i stabala jele koje nisu karakteristične za Brijunsko otočje.
Jeste li znali da se na Brijunima nalazi stablo masline, starosti od 1600 godina?
Safari park
Veoma je interesantan ZOO park, u kojem vidimo žirafe, slona, gazele, srne, nojeve…Ovdje se mogu primijetiti vrste iz čitavog svijeta. „Osim toga, ZOO park je i dom domaćih životinja karakterističnih upravo za istarski kraj – prijatelja Putokoza tima: ovaca i koza! Učinite fotografije ovaca, deva, lame, zebre i najvećeg slona.
Životinjski svijet na otocima obogaćen je mnogobrojnim donesenim vrstama pa stoga pored autohtonih kao što su zečevi ili razne vrste ptica, Brijuni su stanište egzotičnih i ostalih životinja koje su se izvrsno aklimatizirale, poput jelena lopatara, ljama, zebri ili slona. Okolica ZOO parka obiluje zelenim livadama, alejama pinjola, bora.
Ostaci dinosaura
Brijuni su jedni od onih mjesta na kojima možemo vidjeti otiske dinosaura. Ondje su boravili prije otprilike 160 milijuna godina. Poput obalnoga pojasa na suprotnoj strani, podno malog gradića Bale ili u PP Kamenjak, dinosauri otočja Brijuni povezuju se sa razdobljem krede. Više od 200 otisaka zadivljujućih gmazova moguće je vidjeti u nacionalnom parku na četiri lokaliteta na Velikom Brijunu.
Brijuni skrivaju…prošlost utkanu u tragove otoka u arheološkome muzeju
Brijuni nisu ušli u povijest samo po svojoj prirodnoj harmoniji. Brijuni su otočje turbulentne prošlosti i diplomacije. Prema spisima prvi tragova čovjeka na Brijunima zabilježeni još u 3. tisućljeću pr.n.e., a prve djelatnosti na otoku bile su stočarstvo, ribarstvo, lov, dok su oruđa koja su se koristila bila tipična za ona razdoblja: od kamena, drva, kostiju ili ostalih mogućih materijala. Na Brijunima nalazimo stotinjak lokaliteta i zgrada arheoloških i kulturno-povijesnih vrijednosti. Nezaobilazna građevina koja danas čuva dokumente vremena prošlosti je arheološki muzej. Osim što se prvenstveno fokusira na prikaz razdoblja od kada otok počinje doživljavati suvremeni razvoj s početka 20.st., muzej čuva raznolike dokaze povijesti otoka.
Postanak imena od „Insulae Pullariae“ do Briona
Kada tijekom velike seobe naroda Brijune naseliše Histri, ilirsko pleme po kojemu je Istra dobila ime, Brijuni postaju mjesto za život. Nakon njih otokom vladaju Rim i Bizant. Govoreći o brojnim rimskim ladanjskim vilama koje su krasile obale otočja u doba Antike, otočje se spominje pod nazivom Insulae Pullariae, a spominje ih i Plinije Stariji. Rimljani grade rezidencijalne vile (ladanjski dvorac – Villa Rustica), a na otoku vidimo i ostatke bizantskoga Kastruma.
U 6. stoljeću, otočje se naziva Brevona. Toponim kasnoantičkog ili predilirskog postanka upozoravao je na pličinu. Kasniji nazivi (Brevogno, Brevono, Brevonis, Breoni, Dibrioni), većinom talijanskih korijena doprinijeli su upotrebi naziva kakve danas poznajemo kroz dvije varijante: Brijuni i Brioni.
Ljetovalište Paula Kupelwiesera
Nekad ekskluzivno ljetovalište uređeno 1893. od austrijskog industrijalca Paula Kupelwiesera u to doba biva mjesto okupljanja aristokratske, kulturne, znanstvene, industrijske i gospodarske elite. Tijekom razdoblja od 20 godina grade se hoteli, grijani morski bazen i pošta sa telefonskom centralom.
Zanimljiva je i činjenica kako je u to doba Pula bila povezana i noćnom željezničkom linijom za Beč. Jedan od značajnih gostiju toga doba bio je Franz Ferdinand (na kojega je izvršen atentat u Sarajevu, što je bio povod Prvog Svjetskog Rata). Poznati pisci Thomas Mann i James Joyce, te slikar Gustav Klimt posjetili su otok. Alojz Zuffar poznati ekspert za šumarstvo bavio se izgledom krajolika otoka. Car William II. šest puta se vraćao u nezaobilazno turističko odredište.
Robert Koch i lijek protiv malarije
Vitalni zadatak Paula Kupelwiesera bio je istrijebiti malariju s otoka, krajem 19. stoljeća. Po njegovom dolasku, područje je bilo izvor uzročnika malarije. Nakon što je u novinama pročitao da je dr. Robert Koch želio provesti istraživanje malarije u Italiji, Kupelwieser mu je poslao pismo u kojem ga poziva da podijeli svoje mišljenje o infekciji. Ubrzo nakon toga, Koch je poslao svoje kolege, a 1900./1901. Koch i osobno dva puta sam posjećuje otok. Ono što je otkrio je da je komarac anopheles s raznobojnim krilima uzročnik malarije. Počašćen njegovim istraživanjima, postavljen je spomenik izrađen u jednom od kamenoloma 1908. godine.
Fotografije Brijuna iz razdoblja nakon Drugoga svjetskoga rata i priča o mističnoj Vangi
Poznato je da su Brijuni tijekom povijesti bili popularno mjesto, gdje su dolazile ličnosti i plemićke obitelji, europski aristokrati i diplomacije iz čitavog svijeta. U vrijeme nakon Drugoga svjetskoga rata, kada Brijuni uglavnom bivaju poznati po političkim aktivnostima Tita (prvi put dolazi na Brijune 1947.), Brijuni bilježe značajnu političku ulogu u svijetu diplomacije.
Arheološki muzej čuva artefakte i slike toga razdoblja, a posebice su zanimljivi oni saVange. Tijekom srpnja 1956., mali otočić brijunskoga arhipelaga bio je mjesto konferencije, koja je rezultirala osnivanjem Pokreta nesvrstanih (NAM). Bila je to druga najopsežnija skupina država u svijetu, nakon Ujedinjenih naroda. Toga srpnja otok su posjetili indijski premijer Jawaharlala Nehrua i egipatski predsjednik Gamala Abdela Nassera. Budući da su mali otok pored Pule posjetili mnogi i koji nisu imali službeni protokol u “Bijeloj vili“, isto je omogućilo Vangi da se usiječe na tadašnju poratnu kartu svijeta. Prvi gost 1954. bio je etiopski car Haile Selassie, a neke od najvećih zvijezda toga doba bili su slavni tenor Mario del Monaco, Orson Welles, Kirk Douglas, Carlo Ponti, Richard Burton, Elizabeth Taylor, Sofija Loren….U muzeju se mogu vidjeti i darovi Jugoslaviji od raznih svjetskih državnika. Jedna od uzbudljivih karakteristika su mumije koje se nalaze na tlu.
Crkvice kao ostaci prošlosti
Obilazak Brijuna nije potpun bez odmora, a jedno od mjesta je na terasi, pored crkvice Sv. Germana iz 15. stoljeća. Popijte čašu istarskoga vina ili šalicu kave, ali prije odlaska na brod, zaustavite se pred izložbom kopije fresaka i glagoljskih pisanih spomenika. Još jedna crkvica na otoku je Sv. Marije. Četvrtastoga tlocrta, crkvica iz 6. st. iznimno je vrijedan spomenika. S monolitnim stupovima podijeljena u tri broda.
Za puni doživljaj Brijunskoga otočja potrebno je…posjetiti neku od predstava na otoku Mali Brijun
Arhipelag otočja Brijuni čini jednu od posebnih prirodnih, povijesnih i kulturnih baština Hrvatske, a jedan od otočića u arhipelagu je i Mali Brijun, koji zapravo čini priču o kazalištu u tvrđavi.
Tvrđava Minor – austrijska utvrda kao dio nekadašnjeg obrambenog prstena
Utvrda otoka Mali Brijun vanjska je obrana koja pripada obrambenom prstenu obalnih tvrđava austrijske mornarice. Poput ostalih tvrđava, koje potječu s kraja 19. stoljeća, smještenih duž zapadne obale Istre, Minor je također imala misiju zaštite obrane pulske luke od napada s mora. Pula je imala fortifikacijski sustav austrijskih prefektura sa 16 obrambenih prstenova, od Pule Barbarige. Poznate su primjerice utvrda Forno, Punta Christo, Muzil, Tegetthoff i mnoge manje. Urezana u živu stijenu, što joj daje prepoznatljiv dojam, Minor se je jedinstvena po svom obliku. Nekoć klasificirana kao obalna oklopna utvrda, građevina danas čini vrijedan spomenik. Čini se da danas Brijunsko bujno raslinje zaraslo oko tvrđave skriva dio njezine povijesti i pretvara je u savršeno mjesto za posve nove aktivnosti. Primjerice, jedno od njih je i gluma. Ljetno kazalište “Ulysses” prepoznalo je u tvrđavi neiscrpne mogućnosti za novi i drugačiji život. Isto je ovoj jedinstvenoj građevini omogućilo stvaranje kreativnoga prostora, u kojemu se okupljaju umjetnici s različitim iskustvima. Tvrđava je usporediva figura u svim umjetničkim djelima, izvedenim na impozantnoj prirodnoj pozornici.
