Smješten u podnožju Učke, Boljun se na prvi pogled čini sakriven. Ipak, njegova lokacija na vrhu brežuljka, čini ga slikovitim, očaravajućih vidika na pejzaže i brda u okolici. Stari utvrđeni gradić nalazi se na brdu (254 m), okružen strmim padinama sa tri strane. Za one koji žele u potpunosti doživjeti Istru zasigurno neće biti dovoljno posjetiti samo velike turističke destinacije na obali. Ono što će otkriti potpunu autentičnost su malena, neobična sela koja su preplavljena prirodom i ljepotom. Sagledavajući takva odredišta Istre o kojima nerijetko pišemo, može se reći da Boljun nesumnjivo spada među iste. Smješten u podnožju brda koji se čini poput „ponora“ gledajući ga odozgora, isto mu odaje poseban šarm.
Od kada su ilirska plemena izgradila utvrdu na brežuljku podno Učke nisu ni slutili o njezinom budućem strateškom značaju. Ubrzo je preuzimaju Rimljani koji je nazivaše Ad Fines ili Alvum. Koristili su je za nadzor puta između Liburnije, zapadne i južne Istre. Danas je Boljun malo mjestašce s panoramskim pogledom na okolna područja. Vidik iz sela zapljuskuje s pogledom na dolinu Čepić Polje i dvorac Belaj. Područje Boljuna, osim što je značajno po povijesnim spomenicima, dom je veličanstvenih šuma i livada, odnosno endemičnih i životinjskih vrsta.
Šetnja kroz Boljun znači…naučiti o srednjovjekovnoj ostavštini
Kad sam po prvi puta stigao u Boljun, oduševio sam se drvećem, zelenilom i vibracijama u zraku popločanih ulica. Ovaj srednjovjekovni utvrđeni grad na brdu možda nije možda popularan poput sličnih gradića na brežuljku kao što su Motovun, Grožnjan ili Oprtalj. Ipak to ne znači da nije isto tako veličanstven. Boljun će ponuditi odmor sa svime što Vam treba: udoban smještaj, netaknutu prirodu, mir i, naravno, specifičnu lokalni specijalitete u svojoj konobi. Sve idealno za socijalno distanciranje daleko od gužvi velikih gradova kako bi mogli napuniti baterije. Možete jednostavno sjediti, piti i uživati u vidicima.
No ipak, Boljun nudi mnogo više od pogleda. Kao što smo već i spomenuli u uvodu, ovo jest drevni grad. U latinskim dokumentima srednjeg vijeka (1303.) susreće se naziv Baniol ili Bagnoli, koji vjerojatno potječe od kasnog rimskog Bagnoliuma ili Balneola. Za njegove ulice su u srednjemu vijeku borili Mlečani, Austrijanci i Uskoci (1612.godine). Od 15. do kraja 17. stoljeća „ni grad ni selo“ dostiže vrhunac, a koristi se i glagoljaško pismo. Od tada, međutim, Boljun gubi na značaju, ali grad se ne urušava. Čak naprotiv, danas svojom ostavštinom ugodno iznenađuje svakog izletnika.
Crkva sv. Kuzme i Damjana
Crkva koja datira iz 12. stoljeća, na ulazu u mjesto natpisima svjedoči o vremenima gradnje. Glagoljički je natpis pored zida sakristije iz 1543., dok su latinski natpisi iz 1698. i oni na slavoluku iz 1705. Sagrađena je pored bivših glavnih vrata, koja su uništena nakon Prvog svjetskog rata kako bi se omogućilo ulazak vozila u mjesto.
Dvorac Boljun
Središtem mjesta dominira dvorac sagrađen u 11. stoljeću. Dvorac okružen vijugavim kamenim ulicama stvoren je u svrhu obrane grada. Slično kao i ostali u Istri i u ratno doba (najviše za obranu od mletačkih napada 1332., 1612.) dvorac je bio sigurna točka za stanovnike Boljuna i one koji su dolazili iz okolice. Donedavno je u središtu dvorišta bio ribnjak, ali je na žalost zasut i danas se koristi za manifestacije. Pokraj sjevernog ugla mogu se vidjeti mala vrata.
Gradska lođa
Iako nikada nije osvojen od Venecije, koja je njime ipak posredno upravljala, U Boljunu se može djelomično vidjeti gradska lođa koja po obliku podsjeća na mletačku arhitekturu. Međutim, ovaj je oblik samo u lukovima, nimalo kao u gradovima koji su bili pod mletačkom vlašću. Lođa koja je služila kao točka susreta gradonačelnika i sudaca Boljuna podignuta je iza fontika. U žitnici se čuvalo žito i ostali poljoprivredni proizvodi koji su stanovnici Boljuna plaćali kao porez vladarima.
Župna crkva Sv. Jurja
Župnu crkvu Sv. Jurja iz 16. stoljeća karakteriziraju glagoljski natpisi iz 1590. i 1641. godine i kasnogotičko poligonalno svetište. Natpis iz 1641. godine na stražnjem vanjskom zidu, napisao je glagoljaš i boljunski župnik. Crkva obnovljena u 17. stoljeću ima neobične kamene “borove šiške” razbacane po zidu koji okružuje crkvu, a reljefno završeni pločnici pločnici najvjerojatnije su uzeti sa starije zgrade.
Uz crkvu je zvonik. Latinski natpis na zvoniku iz 1645. godine upućuje da je zvonik Boljun jedan od najstarijih u Istri. Ne propustite ga fotografirati jer je ovo jedan od simbola Boljuna. Kalvarija iz 1914. godine, smještena je uz Župnu crkvu sv. Jurja s lijeve strane.
Posjetiti Boljun znači…uživati u pogledima i arhitekturi uskih ulica
Da, ponovo pogledi…i ne slučajno jer Boljun je gradić pogleda. Da bi dobili najbolje neometan pogled , jedino što će vam trebati je popeti se do ovoga gradića. Jednom kad stignete tamo, oslobodit ćete se svakoga stresa. Čini se da je ovo mjesto zaista s predivnim pogledom koji se pruža na pogled na dolinu Boljunčice, Čepić Polje, uvalu Plomin prema dolje…ali istodobno uživati ćemo i u pogledu na Učku, planinu s najvišim vrhom u Istri – Vojakom. Čini se poput diva dok ga gledamo odande!
Srednjovjekovne ulice
Šetnja slikovitim boljunskim ulicama jedna je od stvari koja će nam definitivno omogućiti za spoznati Istru. Maleni gradić izrađen u potpunosti od kamena podsjeća me jako na jedan od setova iz modernih „Game of Thrones“ ili „Harryja Pottera“. Smješten na dnu obronaka planine Učke, gradić je tipične istarske arhitekture, koja će nas nerijetko vratiti u prošlost. I ono najvažnije, jednom kada u potpunosti uđete u dodir s mjestom otkrit ćete toliko detalja. Neki od njih bili su „Mašinerija“, „Rustikalni stanovi“ srednjovjekovne i ruralne arhitekture koja je tako slikovita.
Crkva sv. Fabijana i Sebastiana
Ova crkva datira iz 12. stoljeća nalazi se na usponu iz doline, a ako uživate u pogledu na srednjovjekovnu arhitekturu, ne biste smjeli propustiti zaustaviti se pored nje.
Boljun pruža priliku za: posjetiti manifestaciju „Marinjina va Boljunu“ i prošetati drevnom stazom Aurania u okruženju
Poput ostalih istarskih gradića, tako i Boljun ima svoju feštu, od kojih je najpoznatija „Marinjina va Boljunu“. Tradicionalna gozba održava se svakog srpnja i dobra je prilika za upoznati istarske pjesme.
Osim svega toga, predivna okolica Boljuna čini se da je zaista bogata i besprijekorna za uživanje u šetnji i aktivnostima na otvorenom. U blizini gradića, udaljen samo pet minuta nalazi se izvor Studenac. Vrlo jedinstveno mjesto pruža priliku za osvježenje. Uz njega su i ruševine crkve sv. Petra u kojoj su pronađeni ukrasi iz 9. stoljeća koji se danas čuvaju u povijesnom i pomorskom muzeju u Rijeci. A svi oni skloniji dužim šetnjama, iskušati će se u pješačenju stazom Aurania koja počinje u Vranji i vodi upravo preko Boljuna, koji čini jednu od ključnih kontrolnih točaka.
Dolazak u Boljun
🚌 Autobusom. Lokalne autobusne linije povezuju Boljun, ali uglavnom služe kao dnevne rute za učenike, a ne za turiste.
🚆 Vlakom. Najbliža željeznička stanica nalazi se u Lupoglavu, malom selu oko 10 km od Boljuna. Dolaskom vlakom možete brzo stići u istarski Boljun sljedećim rutama:
- Ljubljana (SLO) – Divača (SLO) – Boljun (HR) – Pula (HR), vozi svakodnevno
- Zagreb (HR) – Rijeka (HR) / autobusni transfer iz Rijeke do Lupoglava – Pazin (HR) – Pula (HR)
🚗 Automobilom. Putovanje automobilom možda je najbolji način za istraživanje Istre vlastitim tempom. Mreža autocesta povezuje Istru i ostatak Hrvatske sa Srednjom Europom. U Boljun možete stići iz Slovenije ili Pule kroz Tunel Učku na Istarskom ipsilonu, ili slikovitim lokalnim cestama iz Labina.
🅿️ Parkiranje. Nekoliko parkirališta nalazi se podno brda, a jedno i neposredno iznad ulaza u mjesto. Preporučujemo da jednostavno ostavite automobil gdje god nađete slobodno mjesto.
✈️ Zrakoplovom. Najbliže zračne luke su Rijeka (60 km) i Pula (70 km). Ostale obližnje opcije su Trst (115 km), Zagreb (205 km), Ljubljana i Venecija Marco Polo (225 km).
