Smješten u laguni u dijelu središnje Dalmacije na obali s pješčanim plažama i povezan s gradskim kamenim zidinama, na prvi pogled malen, ali drevan Nin nastanjen je prije 10 000 godina. Na poluotoku nedaleko od Zadra, omeđenim pješčanom lagunom, smjestio se Nin. Okružuju ga niska obala s pješčanim nanosima, močvarno područje, ljekovito blato i solana. S istočne strane uljepšavaju ga pješčane plaže.

Nije slučajno da upravo Nin danas nosi epitet jednog od najstarijih gradova istočne obale Jadrana i posjeduje najmanju katedralu na svijetu. Prvi ga stanovnici nastanjuju prije 3.000 godina. Bio je centar Liburna („Hemionoi“), kojeg kasnije nastanjuju Grci („Ainona“) i Heleni („Aenona“).  Nin biva i sjedište biskupije, osnovane krajem 9. st. Stratešku važnost nekadašnje utvrde pri ulasku u grad otkrivaju gradski kameni obrambeni zidovi i mostovi. Izgrađeni većinom u 16. st, svjedok su turbulentne povijesti, koja je mijenjala izgled grada. Zanimljivi detalj su prolazi učinjeni za protok vode iz lagune, u obliku volti. Danas na sjevernoj i jugoistočnoj strani grada vidimo venecijanski stil gradnje obrambenih zidova, a bedemi najviše bivaju pogođeni u Kandijskim ratovima.

Šetnja kroz Nin pruža…pogled prema kipu Grgura Ninskog i najmanjoj katedrali na svijetu

Kao svaki povijesni grad tako i Nin posjeduje elemente iz razdoblja srednjega vijeka. Osim spomenutih gradskih zidina gradskih vrata, koje su bile vjerojatno opasane i obrambenim kulama vidljivi su i ostaci gradskih vrata, a u mjestu je i gradska lođa. Ipak ono što čini Nin najviše prepoznatljivim su kip Grgura Ninskog i najmanjoj katedrali na svijetu.

Kip Grgura Ninskog uz crkvu Sv. Anselma

Djelo hrvatskog kipara Ivana Meštrovića zasigurno je znamenitost koja  čini Nin prepoznatljiv. Biskup Grgur Ninski boravio je u Ninu od 900 – 929. godine. Uz kralja Tomislava se zalaže za uvođenje hrvatskog jezika, budući da su se do tada mise služile na latinskom. Nin tada dobiva i svoju biskupiju. Meštrovićev kip jedan je od 3 kipa. Kipar ih poklanja kip Grgura Ninskog Varaždinu i Splitu. Kip danas predstavlja turističku atrakciju. Dodirom Grgura za palac, kažu donosi ispunjenje želje. Ukoliko još niste bili u Ninu vrijeme da iskušate hoće li vam se i želja ostvariti.

Drevni-Nin-katedrala-sv.Anselma-sa-kipom-Grgura-Ninskog. Foto©Z.R.
Drevni-Nin-katedrala-sv.Anselma-sa-kipom-Grgura-Ninskog. Foto©Z.R.

Kip je se nalazi uz crkvu Sv. Anselma. Građevina iz 6. stoljeća na južnom djelu trga obnovljena je se u 13. st. 1795. poprima današnji oblik. U crkvi se nalazi „Gospa od Zečeva“ – kip Bogorodice s djetetom  izrađen od drva. Rad nepoznatog autora vjerojatno nastaje u nekoj od srednjoeuropskih drvorezbarskih radionica, u prijelazu s 14. u 15. st., razdoblju karakterističnom izradi ikonografskih skulptura tog tipa. Na sjevernim vratima urezani su reljefni likovi – Sv. Ambroz i Sv. Anselmo – zaštitnici Nina. Trgom dominira i 28 metara visoki romanički zvonik iz 13. stoljeća, obnovljen u 17. stoljeću. Budući da je imao četiri kata svaki od njih ukrašen je kapitelima i stupovima, dok je sat označen rimskim brojevima dodan kasnije.

Najmanja katedrala na svijetu

Spustimo li se kamenim stepenicama doći ćemo do crkve Sv. Križa. Njezina arhitektura očuvana izvana i zidovi pamte vrijeme i događaje prošlosti. U njima nisu samo utkane starine, već i legende, tajne nekih prošlih vremena. Crkva okruglog tipa iz 9. stoljeća dobiva i epitet „najmanje katedrale na svijetu“ a po tipu pripada jednokrakom Grčkom križu. Iako oblik nepravilnog izgleda upućuje da se radi o grešci pri izgradnji, radi se o radu umjetnika, koji je ustvari rezultat pomnoga gramatičkog izračuna. Budući da je crkva služila u srednjovjekovnom razdoblju kao instrument za mjerenje vremena odnosno sunčani sat za promatranje sunca, isto je smatra se rezultiralo ovakvim specifičnim oblikom gradnje.

Drevni-Nin-grad-sa-najmanjom-katedralom-na-svijetu. Foto©Z.R.
Drevni-Nin-grad-sa-najmanjom-katedralom-na-svijetu. Foto©Z.R.

Kupola je dominantna i prema vrhu apsida se znatno sužuje. Nadvratnik crkve je veoma lako uočiti. Riječ je o detalju na kojem je s donje strane uklesan natpis župana „Godečaja“, jedan od najstarijih hrvatskih zapisa.

Nin omogućuje za saznati više o: brodovima, solani i fotogeničnoj crkvi i Ninskom blatu

Nin je pogodan za razne izlete. Posjet koji nas vraća u prošlost je muzej soli. Prikazuje tradicionalne tehnike nastanka soli s ostacima kamenih ploča koje su Rimljani koristili za uklanjanje morske vode. Nekadašnju antičku luku Zaton, koja se smatrala važnim strateškim položajem za izlaz na more, karakterizira tip brodova kakve su nekoć koristili Liburni. Šivani brod (orig. Serilia liburnica) građen je bez metalnih spojeva, uz drvene klinove i konope. Drugi tip broda pronađen na ulaz uz ninsku luku je Condura Croatica, rađen od drvenih rebara i spajan čavlima. Pretpostavlja se da su brodovi plovili u 12. st. Također na zapadnom dijelu ninskog zaljeva, uočiti ćemo „Ninsko blato“ za koje kažu da liječi reumatska oboljenja.

Drevni-Nin-ulice-grada-okružene-su-lagunom. Foto©Z.R.
Drevni-Nin-ulice-grada-okružene-su-lagunom. Foto©Z.R.

Na samom ulazu u Nin crkva Sv. Nikole prepoznatljiva je po tome što se uzdiže na humku. Nerijetko se njena fotogeničnost veže uz brošure Nina. Po broju apsida vidimo da se radi o četverolistu koji spaja strop. Ulazni portal je pravokutan s romaničkim karakteristikama, a građena je sitnim slojevitim kamenom. Krunište koje se nalazi iznad crkve nastaje kasnije u 16. st. , u vrijeme otomanskih prodora, dok se sam nastanak crkve veže za 12. st. Ovakav tip gradnje smatra se jednim od posebice istaknutih arhitektonskih rješenja, budući da se radi o centralnom tipu gradnje rano romaničkog graditeljstva.

Bonus stvar za učiniti u Ninu je: spoznati kraljevski osjećaj na “kraljevskoj plaži” u Ninu

Na istočnoj strani grada nalazi se „Kraljičina plaža“, uz koju se veže zanimljiva legenda. Naime, prilikom posjeta kralja Tomislava Ninu, kraljica je obično odlazila na pješčanu plažu u tihoj laguni. Jednoga poslijepodneva kralj joj se pridružio i rekao: „Ovo je raj na zemlji i ovo je tvoja plaža“. Vrijedi li posjet plaži kraljevskom osjećaju ostaje na spoznaju posjetitelju. Jer ono što se ne spozna nije moguće ni podijeliti.