Na jugoistoku Istre, na brdu visokom 315 metara, smjestio se Labin – nekadašnja antička Albona. Na prvi pogled, čini se kao da je to grad čije su ulice nevidljive, skrivene od pogleda prolaznika. Ali te ulice, koliko god se činile tajanstvenima, ne ostaju dugo skrivene – one se same otkrivaju onome tko zakorači u njihovu tišinu.
Smješten na 315 metara visokom brežuljku jugoistočne Istre, Labin je grad rudara i „Republika umjetnosti“. U daleko doba dvije tisuće godina p.n.e. nekoć bješe osnovana pretpovijesna utvrda, u klasičnoj antici poznata kao Albona. Od toga doba o kojemu potvrđuje i najstariji pisani zapis pronađen na brežuljku, sve do današnjega dana postoji grad.
Labin kojega spomenuše po prvi puta Artemidor iz Efeza oko 100-te god. p.n.e. danas se možda čini na prvi pogled grad nevidljivih ulica. One će međutim, od trena kada počnemo njima lutati postati itekako upečatljive. Primijetiti ćemo umjetničku i živahnu gradsku jezgru s kućama oslikanih fasada.
Šetnja kroz Labin znači….prepustiti se ulicama umjetnosti
Kaldrma ulice „starog Labina“ otkriti će prekrasnu povijesnu ostavštinu. A ona seže možda još u drugo stoljeće kada ga arapski geograf Edrizi imenuje u “Albunah” – naseljeni grad. U 7. st. spominje se kao Anonim Ravennate, dok ga u 10. stoljeću Konstantin Porfirogenit naziva Castron Albonos. U ranom srednjem vijeku Labin uz Buzet biva među prvim ilirskim gradovima. Vrlo jedinstven Gornji Labin s neravnim trakovima i stubištima smatra se jednim od najbolje očuvanih akropoleja Istre. Osim što je rodno mjesto reformacijskog filozofa Matije Vlačića Ilirika, najbližeg suradnika Martina Luthera, ulice drevnog Labina potaknuti će inspiraciju u svakom umjetniku i pripovjedaču priča.
Umjetnici koji su danas unijeli novu energiju u grad učinili su da Labin postane pun detalja. Nije slučajnost da je stari grad koji je kratko vrijeme bio neovisna republika. danas poznat upravo kao “Labin Art Republic“. Razlog tome leži u dalekoj povijesti iz trećega stoljeća, o čemu svjedoči i najstariji pisani dokument povijesti Labina, reljef s natpisom “Res publica albonessium”. Isti se čuva u Gradskom muzeju. Naime, Labin je u to doba bio toliko važan grad da je na Pretorijanskoj ploči iz III. stoljeća označen kao “Alvona“.
Gradska vrata
“Vrata Sv. Flora” (“Vela Vrata“, „Porta Sanfior“) iz 1587. godine izgrađena su u visokom renesansnom stilu. Uz lav i grb obitelji Grimani, jedne od glavnih u Labinu u to doba, svjedoče Mletačkoj vladavini. Dobila su ime po Sv. Floru, kojemu je nekoć bila posvećena kapela. Na desnoj strani vrata nalazi se nekadašnji službeni grb grada, izrađen u tehnici mozaika. Napravljen je kao podsjetnik na „Labinsku Republiku“ – štrajk rudara 1921., s natpisom „Kova je naša” (Runik pripada nama).
S druge strane grada nalaze se manja vrata koja su poznata kao „Uskočka vrata“. Legenda kaže da su u noći sv. Sebastiana 19./20. siječnja 1599. Uskoci koristili ova vrata za ulazak u grad.
Gradski trg
Jedan od najslikovitijih trgova istočne obale Istre karakteriziraju male trgovine, restorani i umjetničke galerije. Posjetitelj stječe osjećaj jedinstvenosti staroga grada hodajući popločanim trgom. Osim što je jedno od prepoznatljivih mjesta okupljanja za početak razgledavanja grada, ovaj trg sadrži i puno mletačkog naslijeđa poput gradske lođe iz 16.st., kule (16. stoljeća) i općinske zgrade (1555. god). Torjon kula izgrađena 1617. godine nakon napada Uskoka, danas je jedina je preostala sačuvana iz doba Mletačke vladavine.
Malo kazalište i gradski sat
U središnjem dijelu starog grada, najzanimljivija je zgrada poznata kao „Malo kazalište“ ili „Teatrina“. Zgrada iz 1539. godine služila je kao fontik – gradsko skladište žita, a 1844. godine rekonstruirana je u kazalište. Jedno su vrijeme gradski čelnici u njoj namjeravali sagraditi javnu kupaonicu koja je bila napuštena. Od 1958. postoje daske koje život znače, iako se prostor koristi i za organiziranje drugih događaja s kulturnim predznakom. Iznad zgrade uzdiže se umjetnički gradski sat.
Župna crkva i palača Scampicchio
Župna crkva Blažene Djevice Marije iz 1336. godine sagrađena je u gotičkom stilu, na ostacima crkve iz 11. stoljeća. Ono što se primjećuje je rozeta s prednje strane, a venecijanski lav sa kuglom u ustima dodan je fasadi 1604. godine. Na pročelju je 1688. godine postavljen barokni kip Antonija Bollanija, borca protiv Osmanlija. Unutrašnjost krase oltari iz 18. st. i urna relikvija Sv. Justina, prenesena 1664. iz Rima. Nedaleko od crkve povezana uskim prolazom nalazi se renesansna palača. Nosi ime po plemićkoj obitelji Scampicchio koja 1582. daruje dio zemlje za izgradnju prezbiterija. Zauzvrat im papa Urbana VIII. nudi dopuštenje da palaču spoje sa crkvom privatnim prolazom.
Crkva Sv. Kuzme i Damjana
Posljednje ili prve slike starog grada Labina na izlazu iz grada prema Rapcu, obilježiti će crkva tik uz cestu. Gotovo se bila urušila, ali prije nekoliko godina, nakon opsežnih restauratorskih radova, ipak je sačuvana. Promet koji desetljećima prolazi uz njene zidove odašilje vibracije koje su utjecale na remećenje statike. Gotički portal sa lukom i zvonik slični su Njemačkoj arhitekturi.
Kapela Sv. Stefana
Smještena u blizini župne crkve i gradske galerije, kapela Svetog Stefana sagrađena je u 17. stoljeću i pokazuje da veličina arhitekture ne igra ulogu. Malena je, ali povjesničari umjetnosti njeno pročelje smatraju jednim od najljepših ne samo u Istri već je ujedno i jedno od najistaknutijih primjeraka baroka u Hrvatskoj.
Fortica
Osim što je grad umjetnika, stari Labin nudi nekoliko veličanstvenih vidikovaca s kojih se pruža pogled na okolicu. Fortica karakteristična utvrda iz srednjega vijeka kraljica je vidika. Apsolutno najbolje mjesto za dublje upoznavanje obojenog starog grada je uspon do tvrđave. Osim što ima topovsku kulu, najviša točka staroga grada inspirativnih je pogleda, jer su jednostavno očaravajući.
Sa balkona vidimo Kvarnerski zaljev s otocima Cresom i Lošinjem. Za vrijeme vedrog sunčanog dana na horizontu vide se Učka, Ćićarija pa čak i Velebit. Najbolje se može ipak vidjeti Rabac, turističko mjesto podno Labina.
Zvonik sv. Justa
posvećen Sv. Justu, zaštitniku grada Labina koji se slavi 2. studenog, visok je 33 metra i sagrađen je 1623. godine. Možda je uz forticu jedna je od naj stvari za istražiti u Labinu jer kažu upravo ovo je točka s koje je moguće vidjeti polovicu Istre.
Za doživjeti Labin potrebno je posjetiti manifestacije i naučiti više o…rudarskoj ostavštini
Posjet Labinu pruža mnogo više od šetnje uskim ulicama. Labin je donedavno bio grad rudničkog okna iz kojeg se prevozio ugljen. Iako je rudnik zatvoren, tradicija rudarstva još uvijek živi. Upravo je rudarska prošlost ta na kojoj mjesto bazira današnju umjetnost.
Labin Art Republika
Ukoliko ste ljubitelj raznih umjetničkih, glazbenih i izvedbenih događaja, ovo je jedan od onih koji ne treba propustiti. Osim što je poznat kao najmlađa „republika“ na svijetu, zabilježen pod tim nazivom za rimskoga doma, prošlost bilježi da je Labin zapravo i bio republika. I to u trajanju 5 dana. Naime, tijekom eksploatacije rude kod prekomjernih oblika rada, labinski su rudari zauzeli rudnike i proglasili “Labinsku Republiku” 2. ožujka 1921. Labinska Republika bila je slomljena oružanim snagama, međutim borba radnika za svoja prava ostaje povijesno zabilježena.
Projekt pokrenut za oživljavanje labinske povijesne i kulturne baštine održava se ljeti pod nazivom Labin Art. Tada se mogu posjetiti muzeji, galerije i umjetničke ateljei a čarobne ulice starog grada pružaju duh mistike i antike.
Nekadašnji rudnici
Područje Labina obitavalo je sa tri rudnika: Raša, Tupljak i Labin, čiji se ostaci i dalje mogu vidjeti podno grada. Šezdesetih godina tlo pod starim gradom potonulo je zbog rudarskih okna, temeljem napuknuća mnogih starih zgrada, od kojih su se neke urušile. Kako bi se spriječilo daljnje potonuće, rudnik se zatvara. Danas je zgrada koja je bila ulaz rudara smještenog pod Labinom mještanima mjesto za promicanje kulture. U tijeku je projekt „Podzemnog grada“ ili „Kova“, što je lokalni naziv za rudnik.
Rudnik koji je trenutno otvoren za razgled je onaj u Raši. Najmlađi istarski grad izgrađen je za rudarsku industriju isušivanjem doline Krpanskog potoka, 1936. U srcu grada na nalazi se crkva Sv. Barbare, zaštitnice rudara. Crkva ima oblik rudarske zaprege. Prednje pročelje ukrašeno je raspelom od tračnica, zvono je u obliku rudarske svjetiljke, a u crkvi je mali rudarski muzej. I tu započinje rudarska priča, koja Rašu čini prepoznatljivom.
Gradski muzej Labin
Smješten u prekrasnoj i slikovitoj palači Battiala Lazzarini, nasuprot župne crkve, gradski muzej je sa tri kata. Muzej čuva različite artefakte i zbirke od etnografske, keramike, glazbenih instrumenata, nošnji pa sve do modela rekonstruiranog rudnika koji sadrži izvorne alate za kopanje ugljena.
Zbirka Matija Vlačić Ilirik
Spomen-zbirka u palači Franković-Vlačić koja je rodno mjesto Matije Vlačića Ilirika prikazuje život i djela toga poznatog labinskog reformista i teologa. Predavao je na mnogim europskim protestantskim sveučilištima. Kolekcija otkriva crtice njegova života, teološkog i znanstvenog djelovanja. Vrijedna kopija njegova portreta po uzoru na original, koji je djelo naslikao Eugen Kokot, čuva se u muzeju.
Labin pruža mogućnosti za uživanje u…predivnoj okolici
Smješteno na istočnom dijelu Istre, područje Labina je vrlo slikovito i raznoliko. Uz zelene krajolike i plavo more, Labin je omeđen malim mjestima koja nisu daleko, pa gdje god odlučite ići, nećete pogriješiti. Osim toga, ljubitelj outdoor aktivnosti ne treba imati dvojbe da slobodno vrijeme provede upravo u okolici Labina.
Čarobne prirodne staze omeđene zelenim krajolicima s kojih pucaju vidici na otok Cres čine jednu od glavnih turističkih atrakcija labinskog područja, A tu su i putevi uz more prekriveni zimzelenim iglica borovih šuma. O da, okolica Labina ima ih sve! Istražite je i kroz aktivan odmor!
Rabac
Svi koji uživaju u šetnji u blizini mora pješačkim stazama koje se u ovom dijelu Istre nazivaju popularno “Lungo Mare“, svakako trebaju posjetiti Rabac. Poznato je ljetovalište udaljeno 5 km od Labina. Do njega je lako doći cestom ili pješačkom stazom. Rabac je prepun veličanstvenih šljunčanih plaža koje se prostiru u nekoliko uvala. Malo ribarsko selo nastalo je sredinom 19. stoljeća, ali zahvaljujući veličanstvenoj uvali i bogatoj mediteranskoj flori, mjesto postaje turističko odredište.
Iako nije toliko drevan kao neki drugi gradovi, Rabac je mjesto u kojem možete učiniti kratku pauzu od kulturno-povijesnih razgledavanja. Mogli bismo ga nazvati i jednim od onih “umjetničkih” odredišta obale, budući da su njegove šetnice toliko inspirativne pa će mnogi u njima pronaći nadahnuće za umjetnost.
Pješačenje Rabac-Ravni-Skitača-Labin
Kada me netko pita za preporuku za planinarenje oko Labina / Rapca koji izlazi iz uobičajenih ruta, otkrivajući svu čaroliju okoline, ova je ruta bez sumnje ona koju treba odraditi. Što god želite – pješačiti po slikovitim krajolicima, skrivenim uvalama uz obalu, pitoresknim i malim selima… ova ruta posjeduje sve! Obalna staza će vas prvo napuniti energijom, a kasnije će vam istu tu energiju oduzeti usponom do najviše točke okolice, Skitače.
Ako želite manje pješačenja:
- Put Sv. Lucije: selo Skitača – vrh – ova kratka staza vodi od pl. doma na Skitači, koje se nalazi u istoimenom malom selu i vodi do vrha. S vrha se pruža zanimljiv pogled prema Kvarnerskom zaljevu.
- Rabac – Prtlog – jedinstvena staza uz more, prolazi uz ostatke luke za boksit Teleferika. Ista je bila povezana žičarom dugom 9 kilometara sa mjestom Cere u zaleđu Labina. Nakon toga staza nastavlja uz more do uvale Prtlog.
Pješačenje: Rabac – Labin: Put Božanskih izvora
Kažu da je voda izvor života, a izvori su nekada značili život mještanima Labina. Stoga slijedite put Božanstvenih izvora koji započinju u uvali Maslinica u Rapcu ili… jednostavno u središtu Labina preko puta pizzerije. ispod balkona. Staza se smatra najljepšim zaštićenim prirodnim krajolikom Labinštine. Ono što ćete vidjeti su izvori „Vrućak“ i „Blažićevo“ smješteni uz veliki vodopad. potoka „Pećina“ prelijevaju se kroz vijugave sedrene barijere, a izvor je skriven u tajanstvenoj špilji Negri.
Na samo nekoliko minuta od staze, na nekadašnjem starom putu, nalaze se ostaci romaničke crkvice sv. Hadrijana (12./13. stoljeće). Nadalje, izvor Šćurak na području Podvina, smještenog ispod gradskih zidina, bio je nekoć glavno gradsko vrelo, a njegovo je područje bilo veliki gradski vrt u kojega su žene u teškim brentama nosile vodu.
Pedaliranje: Rabac – Ripenda Kosi – Ripenda Kras
Veličanstvena staza započinje rekreacijskom stazom pored hotela Girandella. Staza sa posebno instaliranim bike oznakama poznata je kao “Valamar loves Bike”. Pogodna je za obitelji s djecom, ali i za ljubitelje adrenalina, jer ima toliko zavojitih dijelova uzbrdo i nizbrdo.
Nakon zagrijavanja mišića oni u boljoj kondiciji odlučiti će se na uspon biciklom do Ripende i Kosi. Brdovita staza iscrpiti će posljednji kap znoja u vama no isplatiti će se budući da će otvoriti veličanstvene poglede na otok Cres. Vrlo je zahtjevna pa se preporuča samo onima koji bi željeli potrošiti energiju. Ili…uvijek možete sići sa bicikla.
Barban
Osim što je poznat kao mjesto na kojem se od 1696. održava tradicionalna “Trka na Prstenac”, Barban je bogat i povijesnom baštinom. Vjerojatno nećete propustiti ući u grad kroz najpoznatija gradska vrata zvana “Vela Vrata” sa grbom obitelji Loredan iz 1536. godine. Pored njih je crkvica sv. Opata iz 15. stoljeća i ima gotičke freske. Barban je sićušan, ali ispunjen srednjovjekovnim elementima poput manjih gradskih vrata s bedemima, dvije kule i župnom crkvom sv. Nikole.
Kršan
Gradić sa srednjovjekovnim zidinama i vratima na kojima je nekada bio most s konopima danas je dobro očuvan. Gradićem dominira srednjovjekovni kaštel i 22 metra visok zvonik. Crkva sv. Antuna Opata iz 17. stoljeća ima orgulje iz 1911. godine i djelo je češkog umjetnika Jana Tučeka. Kršan je nekada bio poznat po glagoljskim natpisima iskopanim na groblju crkve svetog Jakova. Pretpostavlja se da je tamo pronađen poznati srednjovjekovni dokument “Istarski Razvod”, napisan glagoljicom.
Lovran
Lovran je čaroban grad s tradicionalnom ribarskom prošlošću. Ukoliko ste ljubitelj boja i malih mjesta, posjetite Lovran, smješten na zapadnoj obali Kvarnerskog zaljeva, s pogledom na otok Cres. Grad s Mustaćonom, drvenim ukrasom rezbarenog tamnoputog, brkatog i bradatog muškarca s turbanom, nudi mnogo toga.
Možete uživati u šetnji uz Jadransko more ili pogledati znamenitosti poput kapelice sv. Ivana, kapelice sv. Trojstva, gradskog tornja ili “odšetati” planinarskim stazama parkom prirode Učka.
Pićan
Smješten na brdu 360 metara nadmorske visine na mjestu prapovijesne gradine koju su Rimljani nazivali “Petina”, Pićan je poznat kao središte najmanje biskupije u Istri od antike (524.) do 1788. godine. Biskupiju je osnovao sv. Nicefor, a Pićan je bio i sjedište tijekom Bizantskog carstva. Sačuvana gradska vrata iz 14. stoljeća predstavljaju ulaz prema uskim, sićušnim kaldrma ulicama. Pićan ima veličanstven pogled koji se otkriva tek nakon što se prođu gotovo sve ulice.
Plomin
Jedan je od najstarijih istarskih gradova pretpovijesti, smješten je na 168 metara iznad 3,5 kilometara dugog Plominskog zaljeva. Volim ga nazivati i “Rubom Istre“. Drevnim gradom dominiraju dva zvonika. Donja romanička crkva Sv. Jurja Starog s kamenim reljefom poznata je po „Plominskom natpisu“ iz 11. stoljeća, napisanog glagoljicom, dok je gornja župna crkva Blažene Djevice Marije s freskama. Plomin ima zapanjujuće vidike na otok Cres i vrhove iznad gradića.
🚐 Dolazak u Labin
📍 GPS: Geografska širina 45.098782, geografska dužina 14.115560.
✈️ Zrakoplovom. Labin nema svoju zračnu luku. Najbliža je Pula (PUY), oko 45 minuta vožnje, s brojnim međunarodnim vezama i opcijom prijevoza autobusom, taksijem ili transferom. Druge opcije su Rijeka (RJK) na otoku Krku (87 km, uglavnom sezonski letovi), Trst (TRS) u Italiji (140 km), Zagreb (ZAG) (230 km, oko 3,5 sata vožnje) te Venecija Marco Polo (VCE) (250 km).
🚌 Autobusom. Autobusni kolodvor u Labinu nalazi se manje od 500 metara od centra. Postoje redovne linije iz većih hrvatskih gradova te neke međunarodne (npr. München, Trst, Karlsruhe, Ženeva). Preporučuje se provjeriti vozni red unaprijed, osobito za lokalne veze. Iz Zagreba vozi nekoliko autobusa dnevno.
🚆 Vlakom. Labin nema željezničku stanicu. Najbliže se nalaze u Rijeci i Puli, odakle je potrebno nastaviti autobusom ili taksijem.
⛴️ Trajektom. Obližnji Rabac ima malu trajektnu luku. Nekad su sezonski trajekti vozili do Venecije (Italija), no danas nema redovnih domaćih trajektnih linija koje povezuju Labin ili Rabac s ostalim hrvatskim lukama. Najbliža veća luka je u Puli, koja povremeno nudi sezonske linije do Zadra.
🚗 Automobilom. Dolazak automobilom često je najpraktičnija opcija. Labin je dobro povezan autocestama iz Slovenije i ostatka Hrvatske. Koriste se tunel Učka, Istarski ipsilon ili cesta prema Rijeci uz obalu. Ljeti treba računati na moguće gužve i pridržavati se ograničenja brzine.
🅿️ Parkiranje. Parkiranje u Labinu može biti izazovno u vrhuncu sezone. Postoji više označenih zona, neke udaljene 10–15 minuta hoda od centra. Stari grad je pješačka zona, ali na Titovom trgu postoji ograničeno broj plaćenih mjesta (od oko 2 €/sat). U Rapcu također postoje uređene parking zone, a dostupnost varira ovisno o sezoni.
