Smješteno u samom srcu Triglavskog narodnog parka, iznad doline Soče i omeđeno veličanstvenim travnatim padinama ispod vrhova Velika Baba (2013 m) na sjeveroistoku, Mali i Veliki Šmohor (1939 m) na jugu i vrha Krn (2.244 m) na jugozapadu, Krnsko jezero je zapanjujuće zeleno-zlatne boje. Dok se krajevi oko nas u zadnje vrijeme susreću sa novim izazovima borbi sa posljedicama vremenskih nepogoda, lijepo se prisjetiti jedne od tura koja je uvijek zanimljiva. U nastavku izdvajam posjet jednom od jezera, bisera Alpa – Krnsko jezero.
Planinariti na Krnsko jezero znači otkriti…sklad vode i omeđenih vrhova
Najveće slovensko visoko gorsko jezero dužine je 300 m, 150 metara širine i gotovo 18 metara dubine. Osim što se sa jezera pruža prekrasan pogled prema Krnu i njegovim susjednim vrhovima Velikoga i Malog Šmohora i Velike Babe, staza koja nas vodi do njega iznimno je šarmantna. Uspinjući se iznad doline Soče, krivudava staza ponuditi će za svakoga ponešto: prekrasne vidike, kombinaciju stepenica, zanimljivosti, žičaru i simpatične domove.
Nevjerojatno lijepa priroda oko Krna i Krnskog jezera svojedobno je svjedočila krvavim zbivanjima Sočke fronte i mračnom razdoblju rapalske granice. Ostaci rovova, špilja i žičane ograde upućuju na bitke tijekom Prvoga Svjetskoga Rata.
Iako se sumarni naziv Krnska jezera odnosi na Veliko (Krnsko) jezero, Dupelsko jezero i manje jezero V.Ložnica, mi ćemo ovdje predstaviti stazu koja vodi do najpoznatijega Krnskoga Jezera, omeđenim uz njega najčešće posjećenim vrhovima.
Dom u Lepeni najčešća polazna točka
“Dom dr. Klementa Juga u Lepeni“, smješten točno iznad kanjona Soče najčešći je odabir za polazak. Po dolasku iz smjera Kobarida i Boveca ili Trente, put do doma Lepene odvaja se u blizini sela Soča. Uska asfaltirana cesta dužine 6 km vodi nas od malog sela do Doma na Lepeni, koji u dolini Lepene na nadmorskoj visini od 700 m. Iako uska, cesta je dovoljno široka za autobuse srednje veličine. Kod kuće se nalaze parkirališta za automobile i okretište za autobuse. Koliba nazvana po slovenskom alpinistu, filozofu i piscu djela s alpinističkom tematikom, rekonstruirana je iz bivše vojne zgrade 1953. godine. Ovjerena je certifikatom okolišnih standarda.
Dom dr. Klementa Juga v Lepeni – Planinski dom pri Krnskih jezerih (1385 m) – Krnsko Jezero
Nakon parkirališta u blizini planinarskog doma na Lepeni uzimamo planinarsku opremu (gojzerice, pl. hlače, majice uz jednu za presvlačenje, vjetrovku dugih rukava, vodu 3 – 4 litre.) i započinjemo uspon. Staza počinje širokom markiranom stazom prateći smjer Krnskoga jezera.
Prvo planinarimo širokom i ne previše strmom stazom, koja se nakon nekoliko minuta hoda dijeli na dva dijela. Nešto strmija je lijeva staza, a desna nešto duža te pogodna za obitelji s djecom. Obje vode do gornje stanice transportne žičare. Uspon vodi kroz hladovinu šume, prolazeći nekoliko drvenih stepenica.
Teretna žičara i točka visine snijega
Nakon otprilike pola sata uspona otvaraju se prvi pogledi na dolinu Lepene i sajle žičare. Nakon gotovo 2 sata hoda (09:23) stižemo do gornje stanice teretne žičare, s drvenom kućicom. Teretna žičara koristi se za dostavu doma na Krnskim jezerima. Umjereno strma staza dovodi nas do točke koja pokazuje visine snijega svake godine u travnju. Nakon nekoliko koraka vodi nas do manje vidljivog raskrižja. Lijevo markirani smjer vodi prema vrhu „Velika Baba“, na slabo vidljivu stazu koja se lagano spušta preko male livade. Smjer ravno vodi do Doma Pri Krnskih Jezerih (10 min).
Dom pri Krnskih jezerih (1385 m)
Smješten iznad na samo 15 minuta udaljenosti od skrivenog alpskog dragulja „Krnskog jezera“, Dom pri Krnskih jezerih“ (poznat i kao Berghütte beim Krn See) slikovit je i među najposjećenijim slovenskim planinskim kolibama. Koliba, koja ima i zimsku sobu, nema pogleda, osim na zelenu šumu. Ali i šuma je ono što volimo. Dom je otvoren tijekom ljeta.
Krnsko jezero (1391 m)
Put prema Krnskom jezeru od doma prolazi pašnjacima i brzo nas dovodi do točke odakle se otvara pogled na jezero. Zvonjava alpskih krava koje vidimo dok pješačimo pruža pravi planinski osjećaj. Iste onakve krave koje vidimo kad konzumiramo poznatu čokoladu čine se kao da su jedne od njih. Jedina poteškoća (otkriti ću tajnu) jest da naravno u ruksaku ovoga puta nije bilo čokolade. Naime, na ljetnim toplinama bi otopila.
Većina posjetitelja koji poput nas traže avanture prekrasnih skrivenih dragulja voljeti će jezera kao što je „Krnsko jezero”. Omeđeno prekrasnim susjednim vrhovima, Krnsko jezero smješteno usred visoko alpskih vrhova najveće je slovensko visoko gorsko jezero. Sa mnogo riba izgleda kao da je zeleno-zlatne boje i uistinu je inspiracija svakom planinaru poput Putokoza blogera. Pretpostavlja se da nastalo od ledenjaka koji su nekada bili na obroncima pod Krnom. Danas više nema ledenjaka. Ipak, postojeća voda pod planinom i dalje puni jezero čemu pridonose kiše ili otapanja snijega, čineći tako ovo jezero živućim alpskim draguljem. Isto onako kao što smo mi s jezera uživali u lijepim pogledima na Krn, istodobno smo udisali svježi zrak. Kupanje u jezeru je zabranjeno radi očuvanja ekosustava, koje je ugroženo klimatskim promjenama.
Za u potpunosti doživjeti Krnsko jezero potrebno je… popeti se na Veliki Šmohor i Veliku babu
Iako nema sumnje da udisati zrak sa obala jezera zvuči već samo po sebi fantastično provođenje životnoga vremena, oni koji žele doživjeti jezero u punom smislu tražiti će pogled iz ptičje perspektive. Zanemarimo trendove i dronove. Omeđeno sa više atraktivnih vrhova, Krnsko jezero je idealna točka za daljnji odabir planinarenja. A staze koje vode do vrhova Velika Baba i Veliki Šmohor sa vidicima na samo jezero nalaze se tik do njega.
Krnsko jezero (1391 m) – Veliki Šmohor (1944 m)
Nakon odmora i joge na Krnskom jezeru, vraćamo se krivudavom stazom kojoj će se pridružiti ona s planinarskog doma na Krnu. Nastavljamo pored pastirske kolibe, nakon čega dolazimo do sljedećeg križanja, slijedeći oznaku prema Šmohoru. Otvara nam pogled na Jalovec suprotno od nas. Uska i krivudava staza kroz divlje raslinje penje se do stare djelomično zarasle muletijere, nekadašnje vojne trase. Ugodna, većinom kamenita staza s ostacima iz Prvog Svj. Rata, umjerenim usponom nadalje dovodi pod stijene “Malog Šmohora“. Ovdje postoji opasnost od pada kamenja.
Nastavljajući poprečno na travnate padine gdje opet primjećujemo brojne vojne ostatke (rovovi, lopate, željeza) staza vodi do sedla između dva vrha. Slikovita staza nas nakon nekoliko minuta hoda vodi do vrha Veliki Šmohor (1944 m). Pruža zapanjujući pogled na Krn s jedne strane, Jalovec i Triglav s druge. Na vrh smo stigli u 15:10 (polazak s Krnskog jezera 14:05). Za one koji žele na Šmohor od Lepene treba izdvojiti oko 3 sata. Za silazak prema domu pri Krnskih Jezerihkoristi se isti smjer kao uspon. Od doma se spuštamo do Lepene trasom žičare. Do kolibe u Lepeni stižemo u 18:15 sati.
Bonus 2: Planinski dom pri Krnskih jezerih (1385 m) (1385 m) – Velika Baba (2013 m.)
Put do „Velike Babe“ vodi prvo kroz šumu, gdje se spaja sa stazom od „Doma na Lepeni“. Staza omeđena cvjetnim pejzažima penje se kroz visoku travu i nakon nekoliko minuta vodi do podnožja Velike Babe. Dalje umjereni uspon preko padina otvara prekrasne vidike na pejzaže Krnskoga jezera. Slijedi nekoliko minuta uspona između borova, do mjesta gdje nas staza vodi prvo pod stijene Velike Babe, ljeti djelomično zaraslom u travu.
Nadalje, umjereno strma, slikovita staza protječe kroz malu dolinu između “Velike Babe” s lijeve strane i “Monture” s desne strane, dovodeći do petlje označenih i neoznačenih staza. Skrećemo lijevo u smjeru Velike Babe. Staza, koja u posljednjem dijelu postaje malo strmija, brzo nas dovodi do „Vrha Velika Baba (2013 m)“ predivnih pogleda. Osim na samo jezero vrh pruža veličanstvene poglede na susjedne vrhove Julijskih Alpa u 360: Triglav, Jalovec, Krn, Lanževica, Tolminski Kuk, Vogel, Vrh nad Škrbinom samo su neki od njih, Šmohor. Silazak premadomu Pri Krnskih Jezerih (1385 m) identičnom je stazom kao i uspon.
Detalji rute
- Početna točka: Dom v Lepeni (700 m), 46.3037 ° N / 13.6814°E
- Odredište: Krnsko jezero, Veliki Šmohor, Velika Baba
- Vrijeme planinarenja: 11 sati
- Težina: dobro označena staza
- Ukupna visinska razlika uspona: cca. 1400 m
- Karta: Julijske Alpe – zapadni dio 1: 50 000
