Smješten na jugu Kvarnerskog zaljeva pod Velebitom, Senj (Senia) s drevnim uskim ulicama slikovit je za istraživanje puteva Uskoka. Kada prije otprilike 3000 godina na brdu Kuk pod Sjevernim Velebitom između Rijeke i Zadra, ilirsko pleme Japodi nastani Senj, takova strateška pozicija omogući mu razvoj ali i doprinese kasnijim turbulentnim događajima. Isti su zasigurno jedan od glavnih razloga koji će privući ne samo one u potrazi za soliranjem kroz povijesna mjesta već i povjesničare.
Po dolasku u Senj, prvi dojam koji ćemo steći jest da se radi o još jednom malenom obalnom gradiću Jadranske obale. I doista, Senj ima sve značajke istoga. Njegova je jezgra neobična, dok je okolica izvrsna za izlete na otvorenom. Ipak temeljna stvar koja ga čini jedinstvenom je da se smatra najstarijim gradom sjevernoga Jadrana.
Šetnja kroz Senj znači…prošetati ulicama iz doba Uskoka
Nastanjen na obali sa šarmantnim vidicima na suprotni otok Krk, podno planinskih lanaca Kapela i Velebita, danas je Senj sjajno odredište za istraživačke nomade. Upravo je nomadstvo na jedan od načina obilježilo i sam njegov razvoj tijekom povijesti. Rimljani sredinom 2. stoljeća pr.n.e. zauzimaju područje u borbi protiv Lapoda i ostalih ilirskih plemena iz unutrašnjosti.
O istome svjedoče i pronađeni brojni arheološki nalazi. Tada je imao gradsku vijećnicu, vodovod, terme (kupke), hramove (posvećeni Dijani, Magni Mater/Kibeli i Liberu). Nekadašnja Senia ili Segnia, grčki Attieniteti (Αθυινιτες), brzo se razvija i po prvi puta u 4. stoljeću p. n. e. spominje se kao luka i trgovačko središte razmjene proizvoda primorskoga i otočnoga stanovništva.
Senj kompaktne starogradske jezgre
Danas je nemoguće izgubiti se u Senju, Oni koji uživaju lutati uokolo, pronaći će zabavu hodajući kroz ulične labirinte i Velika vrata koja označavaju ulaz u grad. Njihovo predvorje imalo je značajnu ulogu u obilježavanju kraja Josipove ceste zvane Jozefina. Cesta izgrađena drugom polovicom 18. stoljeća, pod vodstvom Marije Terezije i njezina sina Josipa II omogućiti će da Senj postane jedan od najvažnijih gospodarskih i kulturnih središta u zemlji. Vrata imaju urezanu udaljenost u njemačkim miljama između Senja i ostalih gradova habsburške krune. U to doba se grad nazivao Zengg (mađarski), a talijanski Segna. Ipak, moderna željeznička veza između Karlovca i Rijeke 1873. godine zaobilazi Senj, što je rezultira gospodarskim promjenama i okretanju turizmu.
Upravo je turizam jedna od glavnih karakteristika današnjega gradića. Stari grad s ostacima utvrđenih zidina uz mrežu uskih ulica i trgova karakterizira kompaktnost. Na prvi pogled neobična kombinacija djeluje fantastično. Osim toga, ne treba propustiti šetnju najpoznatijim “Uskočkom Ulicom“. Čineći impozantni dokaz srednjovjekovne arhitekture ulica obiluje nizovima kuća sa živopisnim fasadama. Upravo je doba Uskoka u najvećem dijelu obilježilo Senj kakav danas jest.
Senjska katedrala i zvonik
Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije iz 1169. uz izgled rezultata obnove 1950. sagrađena je prvobitno kao jednobrodna romanička bazilika. Smatra se da je nastala na ostacima poganskog hrama (4.stoljeće), još uvijek vidljivima na stražnjem dijelu svetišta. Zvonik iz 1900. sagrađen je prema nacrtima arhitekta Vancasa. Senj je pretpostavlja se prvi puta dobio zvonik 1000. godine u vrijeme kralja Držislava.
Palača Vukasović i gradski muzej Senj
Ljubitelji kulture uživat će u posjetu gradskom muzeju smještenom u palači Vukasović. Izgrađena u gotičko-renesansnom stilu, palača danas služi kao gradski muzej. Potječe iz razdoblja između 14. i 15. stoljeća, predstavljajući jednu od utjecajnih senjskih obitelji toga doba.
Pored zbirki poput arheološke, pomorske, etnografske, numizmatičke ili glagoljaške, muzej sadrži i zbirku oružja. Zbirka bioraznolikosti korespondira s planinom Velebit. Znanstvena knjižnica (Seniensia) sadrži vrijedne stare i novije knjige, umjetničku galeriju, foto zbirku razglednica. Dio muzeja je i regionalni arhiv Lukovo, koji se nalazi u istoimenom selu južno od Senja.
Park pisaca
Senj je mjesto u kojem su rođeni i živjeli mnogi poznati hrvatski književnici i pjesnici, poput Silvija Strahimira Kranjačevića (1865.-1908.), Vjenceslava Novaka (1859.-1905.), Milutina Cihlar Nehajeva (1880.-1931.) i Milan Ogrizovića (1877.-1923.). U čast svima njima, osnovan je park.
Naučiti o značajnosti Senja znači…posjetiti tvrđavu Nehaj
Iako Senj uz srednjovjekovne elemente posjeduje sva obilježja maloga gradića, ono što treba učiniti za ga doživjeti u potpunosti je ući u kulu Nehaj. Naime, upravo je u spektakularnom okruženju utvrde moćne kamene građevine koja se nadvija nad gradom sa 62 metra visokog brda, nastala priča o Uskocima. Arhitekti su koristili materijale hramova, samostana i zgrada koji su bili napušteni izvan gradskih zidina kako bi sagradili utvrdu.
Mjesto glagoljice i Uskoka
Izgradnja tvrđave Nehaj obilježava Senj. Nakon što će pasti Rimsko carstvo u 7. stoljeću područje će naseliti hrvatsko stanovništvo i Avari, formirajući na rimskim ostacima preteču današnjeg grada. Osniva se Senjska biskupija. Gradsku vlast preuzimaju knezovi Krka, kasnije preimenovani u Frankopane. Za njihove vladavine Senj jača trgovačku važnost. Razvoj glagoljice tijekom 14. i 15. stoljeća, rezultira osnivanjem glagoljaške tiskare u Senju oko 1494. godine.
Međutim, uz mletačku ekspanzionističku politiku grad biva sve više nesiguran, a na vrata Europe kucala je nova pošast – Osmansko carstvo. Isto je rezultiralo izgradnjom tvrđave, dovršene 1558. godine pod vodstvom Ivana Lenkovića. Tvrđava je imala svrhu prvenstveno obrambenu svrhu zaštite od prodora tadašnjeg Osmanskog carstva. Formiraju se poznati senjski Uskoci, vojne jedinice koje uspješno brane grad i nanose velike gubitke osmanskim i venecijanskim snagama 1620.
Dominacija vidika i obrambenih zidina
Sadašnja građevina obnovljena je 1970. godine. Ljubiteljima povijesti svidjet će se očuvana tvrđava Nehaj, čineći jedno od najvrjednijih obilježja mjesta. U njemu se nalaze senjski uskoci i lučke kapetanije Senj, kao i stalne izložbe senjskih crkava kroz povijest te grbovi senjskog plemstva.
Osim povijesnog značaja, s tvrđave se pruža veličanstven pogled koji se proteže prema otoku Krku i planinskom pejzažu s druge strane. Tijekom srpnja, Senj se u dane Uskoka vraća u 16. stoljeće, najslavnije vrijeme povijesti, kada biva sagrađena tvrđava Nehaj. Događaj s tradicionalnim elementima predstavlja običaje, nošnje i gastro specijalitete. Svi oni pokazuju život Senja u srednjovjekovno vrijeme, a u luci Senj prikazuje se pomorska bitka.
Doživjeti Senj u potpunosti znači…osjetiti Senjsku buru
Fotografi i blogeri pronaći će nadahnuće, praveći fotografiju male senjske luke, sa svjetionikom u daljini, koji je čini živopisnim mjestom. Luka smještena tik uz Jadransku magistralu posebice je slikovita za vrijeme bure, klimatskog fenomena po kojem je Senj poznat. Poput svoje burne povijesti, senjska regija je najizloženija ovome hladnom vjetru. Kaže se da se bura rađa u Senju, ženi u Bakru, a umire u Trstu. Bura je dobila ime po grčkoj riječi Boreasa, koja ima svoje prepoznatljive grčke mitološke značajke. Vjetar poznat kao moćni, krilati bog kojeg se smatra kraljem drugih vjetrova (vjerojatno zbog svoje moći) ipak nosi ime talijanskog korijena, moguće od venecijanske riječi Bora.
Najčešće se udari bure javljaju od kasne jeseni do ranog proljeća, a senjska je bura već dugo tema znanstvenih istraživanja. Anemometar, instrument za kontinuirano izračunavanje i bilježenje smjera i brzine vjetra, postavljen je u Senju već 1954. godine. Ipak, zbog klimatskih promjena, čini se da Senj posljednjih godina doživljava buru manjeg intenziteta nego što je to bilo nekada.
