Kvarner je prepun obalnih otočnih šetnica koje će nas na prvi mah osvojiti svojim mirom, ljepotom i pružiti uživanje u sporome hodanju ili škrapanju. One o kojima najviše volimo pisati u prvome planu su primjerice Tramuntana, koja se proteže sjevernim djelom otoka Cresa, kao i krčke Vela i Mala Luka.

No, Kvarner skriva i ostale predivne oaze za spore šetnje. U jedne od skrivenih ali predivnih rekao bih da ubrajaju staze na otoku Susku, čija struktura budi pažnju – u pitanju je otok sačinjen od pijeska i dostupan je katamaranom iz Rijeke, Pule Zadra. I dok nam se bliži susret proljeću, sve je više ideja gdje pronaći mjesto za aktivan, usporeni aktivan odmor u proljeće. Jedna od ideja je zasigurno Susak.  

Pješčani Susak idealan za one koji sanjanju o potrazi za usporenim vremenom

Susak. Usukan na horizontu Kvarnerskog zaljeva, Susak je prepun pješčanih plaža, kupina, sićušnih kamenih kućica i prostranih vinograda. Ljubitelje sporosti, prirode i pijeska razveseliti  će pješčane staze i veličanstveni vidikovci. Protežu se na okolne otoke Kvarnerskog zaljeva i Učku s jedne strane pa sve do Velebita sa druge.  Za razliku od obale, koja čini kombinaciju pijeska i stijene, srce otoka je zeleno, bogato prostranim krajolicima. Možemo zapravo reći da je Susak zapravo otok začarane mješavine mora i sela, uglavnom od pijeska.

Pješčani Susak, otok pješčane strukture mjesto je života flore i faune. Foto©Z.R., M.R.
Pješčani Susak, otok pješčane strukture mjesto je života flore i faune. Foto©Z.R., M.R.

Kada sam prvi put stigao na otok Susak, oduševila me prostrana duga pješčana plaža. Iako se čini da hrvatska stjenovita obala nema mnogo pješčanih plaža, moguće ih je pronaći tražeći na pravom mjestu. I točno, putovanje na otok Susak jedno je od onih, koje će nas tragače prirodnih uvala u potrazi za sporosti posebice obradovati.

Ovaj najudaljeniji otok Kvarnerskoga zaljeva, sa prizorima veličanstvene obale, kao i svaki drugi, ima svoju priču. A ona je svakim novim posjetom drugačija. Do sada sam putovao dva puta na Susak. I oba su bila jedinstvena. Bazirajući se na tim posjetima, u nastavku dijelim svoje jednodnevne avanture sa Suska. Možda će poslužiti onima koji prvi put odlaze na Susak, a nekima da se prisjete svojih putovanja na taj otok.

Otok Susak pruža jedinstvenu kombinaciju plavetnila mora, pijeska i zelenih površina

Neobičan i jedinstven Susak, jedan je od onih fantastičnih mjesta za solo putnike, a posebice će oduševiti ljubitelje otočnog usporenog ritma života. Usamljeni i miran otok u većem dijelu nastao je od pjeskovitog tla. Obrastao je travom i trskom. U srcu otoka prevladava nisko raslinje. Susak je ustvari savršeno mjesto za usporavanje. Divlji i netaknut, savršen za pješake koji traže soliranje, parove koji žele romantičan odmor ili obitelji u potrazi za bijegom u prirodi i uživanju u kupanju na pijesku. Za sve koje su u potrazi za minulim usporenim vremenom rekao bih idealan.

Pješčani Susak, raznolikost detalja. Foto©Z.R.,K.J.
Pješčani Susak, raznolikost detalja. Foto©Z.R.,K.J.

Pokrivajući površinu od približno 3,8 četvornih kilometara, maleni otok sjevernoga dijela Jadranskog mora, uspio se sačuvati od velikih hotelskih kompleksa. Barem za sada ih nećemo tamo pronaći! Čisto za zabilješku, ovaj tekst pišem u jesen 2023 i objavljujem ga u 2024! Ono što će nam Susak otkriti su kristalno čiste pješčane plaže, vinogradi, dva slikovita sela i staze sa vidicima tirkiznoga Jadranskoga mora. Kombinacija pijeska i stijene na vapnenačkoj visoravni, učinila je ovaj otok privlačnim ljubiteljima otvorenih i plaža.

Otok sačinjen od pijeska

Otok se geološki razlikuje od ostalih po tome što je uglavnom formiran od sitnog pijeska,  položenog na vapnenačku podlogu. Podnožje vapnenca drži pijesak iznad razine mora i sprječava da ga more odnese. Iako način na koji se pijesak pojavio na otoku nije u potpunosti dokazan, znanstvenici smatraju da je isto zbog naslaga taloga iz talijanske rijeke Po. Naime, tijekom posljednjeg ledenog doba, koje se tektonskom aktivnošću uzdiglo iznad površine, veći dio naslaga isprala je rijeka Po. Ostale rijeke iz Alpa i srednjih Apenina donosile su talog nošen vjetrovima, formirajući područje današnjeg Jadrana.

Pješčani Susak, jutarnji doživljaj pješčane plaže. Foto©Z.R.
Pješčani Susak, jutarnji doživljaj pješčane plaže. Foto©Z.R.

Ti su procesi bili tijekom glacijalne ere, koja je trajala od prije 300 000 do 130 000 godina, a nedavna istraživanja sugeriraju i doseg od 700 000 godina. Nekada je razina mora bila stotinjak metara niža. Čitavo područje današnjeg Jadranskog mora sjeverno od linije Zadar-San Benedetto del Tronto u Italiji bilo je suha dolina, kojom je tekla rijeka Po, s pritocima sa zapada, sjevera i istoka. Po izgledu i sastavu tla ovo bismo područje mogli usporediti s današnjim Srijemom.

Jutro na Susku

Jutro započinje rano, točnije sa buđenjem oko 5 sati, kako bi uhvatili katamaran iz Pule, koji kreće za Susak u 07. Katamaran koji povezuje otoke lošinjskoga arhipelaga sa Pulom super je za plovidbu. Na brodu primjećujemo većinom turiste ili izletnike koji odabiru ovakve destinacije radi uživanja u moru. Nakon pristajanja u Unijama, ubrzo uslijedi Susak. Prvo što vidimo je specifična konfiguracija i raslinje otoka, sa uzdignutim zvonikom u Gornjem selu.

Pristanište i riva

Prva točka doticaja po iskrcaju na Susak je pristanište,  nezaobilazni dio svakog otoka. Tako i ovoga, koji ima dva naselja (iliti sela), Donje Selo i Gornje Selo. Nedavno temeljito rekonstruirana i prikladna za pristajanje katamaranima, luka je tipična u svakom pogledu.

Pješčani Susak, riva. Foto©Z.R., J.J.
Pješčani Susak, riva. Foto©Z.R., J.J.

Pristanište sa rivom je jedino mjesto u zaljevu Spiaza gdje je voda dovoljno duboka, budući da se nasuprot nalazi plitka pješčana plaža. Među tri mola najveći je onaj na koji pristaju  veliki brodovi za svakodnevna putovanja, dok su barke usidrene uz unutarnju stranu. No ono što je najviše fascinantno i može se doživjeti samo ovdje je „tipičan“ oblik transfera, a to su prikolice, tačke iliti karijole, koje služe za lokalni prijevoz. Najčešće su vezane za kosilice, mini traktore ili čak i bicikle, kao rikše.

Mali je mol jedini preostao iz razdoblja tvornice ribe, a dolaskom broda zapravo postaje lokacija jedne fešte na otvorenom. Dolazak broda oduvijek je otok spajao i odvajao, a rekao bih da je to uzance ostalo prisutno i dan danas. Posebice, isto vidimo u srdačnom dočeku broda od lokalnih ljudi. Do maloga mola, koji je sada hrpa razbacanih stijena nalazi se stara tvornica, koja se preuređuje u hotel.

Škola i trgovina

Hodajući rivom prvo dolazimo do vanjskoga dijela Donjega sela. Prolazeći nekoliko ugostiteljskih objekata, vidimo trgovinu. Da, otok ima i trgovinu. Koja doduše naravno radi većinom u jutarnjim danima, a nedaleko je i pošta sa sličnim radnim vremenom. Za sve one u potrazi usporenog vremena idealno!

Pješčani Susak, škola. Foto©Z.R., J.J.
Pješčani Susak, škola. Foto©Z.R., J.J.

Jedna od znamenitosti na koju također nailazimo vidimo je škola. Zgrada koja pročeljem pripada razdoblju gradnje Austro-Ugarske i dan danas se koristi. Naime, tijekom 18. stoljeća otok je pod vlašću Habsburške monarhije, koja osim škole gradi ljetovalište, lječilište i šetalište, povezujući dva najveća svjetionika s pješčanim uvalama (1885.). Uvodi se zemljišna knjiga (katastar). Nakon Austro-Ugarske, otok potpada pod Italiju, kada talijanski ujedno biva i službeni jezik. Danas je škola mjesto za učenje, kroz prve četiri godine, a nakon toga ostale 4 godine školovanje učenici nastavljaju u Mali Lošinj.

Najpoznatija plaža Spiăza u Donjem Selu

E sada slijedi ono radi čega smo došli. Ili barem jedno od toga. Plaža? Možda. Da, Susak svakako ima mnogo plaža. A plaža koja je najpoznatija i prva upada u oko prilikom dolaska na otok nalazi se upravo u zaljevu Spiaza, gdje voda doseže do koljena. 

Najveća je to uvala otoka, smještena na zapadnoj strani uz malo mjesto Donje Selo. I ne samo to. Plaža je čitava sačinjena od pijeska. Naime, jedan od glavnih razloga zbog kojih ljudi posjećuju ovaj otok je kupanje na ovoj veličanstvenoj pješčanoj plaži. Stoga, vratim li se na početak ovoga članka gdje vas pitam zašto smo (između ostaloga) došli rekao bih pijeesaaak! 

Pješčani Susak, uvala Spiaza sa svojim pjeskovitim dnom savršena je kombinacija za uživanje u sporosti vremena. Foto©Z.R.,
Pješčani Susak, uvala Spiaza sa svojim pjeskovitim dnom savršena je kombinacija za uživanje u sporosti vremena. Foto©Z.R.,

Da, pijesak i to puno njega. Jer ovo je otok pijeska! Plitka voda i mekani pijesak čine plažu idealnom za sve uzraste. I…ono što me oduševilo je da se može hodati skoro nekoliko stotina metara u more. To znači za one koji uče plivati da nema opasnosti od utapanja. Ova pješčana plaža osvjetljena suncem svojim sjajem prava je jutarnja inspiracija. A ima i svačega ponešto. Može se iznajmiti suncobran, ležaljka, pedalina, igrati odbojka, popiti piće. Ili…se jednostavno samo osvježiti kao mi i nastaviti istraživati ovaj čarobni otok.  Za hvalitelje sporosti ima vremena za istražiti ovu plažu prije početka razgleda otoka, jer Susak pruža vrijeme. Jutro je baš idealno za se okupati na plaži, a nakon plovidbe to je tek pravo buđenje. Dobro jutro, sada je  vrijeme za upoznavanje otoka Suska!

Dan: stvoren za raznolikost avanture sa udahom prošlosti i jadranskoga otočkoga ugođaja

Hodajući po pijesku i kratko plivajući netom primjećujemo zvonik koji se uzdiže iznad uvale. I samim time vuče nas da što prije krenemo s istraživanjem ovoga otoka. Iako Susak biva možda najpoznatiji po savršenom skladu pijeska i puteva, mali otok kroz povijest nerijetko biva izlegnut mijenama povijesnih odnosa u svijetu. Nakon što ga vjerojatno prvi nasele Iliri i formiraju utvrdu, otok pronalaze Rimljani. Susak kao „pješčani otok nedaleko od današnje Pule“ spominje i Plinije.

Pješčani Susak, otočka arhitektura. Foto©Z.R., J.J.
Pješčani Susak, otočka arhitektura. Foto©Z.R., J.J.

Prvi pisani dokument koji spominje otok “Sansagus” je mletačka kronika Ivana Đakona iz 884. godine. Otok koji poznat i pod imenom Sansegodanas obiluje ostavštinom znamenitosti. One su rezultat različitosti vlasti od Ostrogota, Bizanta, Benediktinaca. Tijekom srednjega vijeka formira se drevni dijalekt.  Mnogi od današnjih ali i nekadašnjih stanovnika otoka Suska, koji su se iselili pretežno u Ameriku govore ga i dan danas.

Od Donjeg do Gornjega Sela i upoznavanje novih prijateljstava

Ono što prvo vidimo do uvale je slikovito Donje Selo. Prostire se od trajekta sve do plaže Spiaza. Tipična kamenita arhitektura i uske ulice te štedljiva otočna gradnja glavne su znamenitosti. Kratko šećemo kroz sjeverniji dio sela dok jesenske zrake sunca obasjavaju kamene kuće. Budući da se Donje selo proteže do trajektnog pristaništa ostaviti ćemo ulicu prema južnoj strani za povratak. Penjemo se dakle u Gornje selo, kroz zanimljivu kombinaciju stepenica i staza. Uspon do Gornjeg sela moguć je kroz više pravaca.

Pješčani Susak, ulicama kroz dva sela. Foto©Z.R.
Pješčani Susak, ulicama kroz dva sela. Foto©Z.R.

Kako sam i rekao, na brodu vidimo mnogo putnika i turista, ali poznanstva se stječu tek tijekom razgleda Suska. Nerijetko, u svojim sam posjetima upravo u razgledu ili po usponu u Gornje selo uspio steći prve kontakte sa još „putnika namjernika“ željnih upoznati ovaj otok. Kako je otok mali, daljnjim razgledom neizbježan je ponovni susret.   

Magične stepenice i slikovito Gornje Selo

Ono što nikako ne smijete propustiti dok ste na Susku jest popeti se u Gornje Selo i prošetati gradom. Kratak, ali relativno strm put vodi stepenicama odozdo prema gornjem selu. Možda se pitate kako to da stepenice mogu predstavljati značajnu točku. Budući da se Susak zapravo sastoji od dva mjesta: starijeg gornjeg i donjeg, isti su povezani stepenicama. Jednom kad se popnemo do staroga grada, primijetiti ćemo da uspon vrijedi svakog koraka…Većina posjetitelja vidjet će samo glavne stepenice, ali preporučujem šetnju i drugim pravcem.

A jednom kada se popnemo u Gornje Selo spoznajemo da tamo vrijeme teče drugačije nego u velikim gradovima. Usporenim koracima svaki dan je ispunjen otočkim čarima i tradicijom. Slikovite ulice mediteranske arhitekture, pružaju duh stoljetne baštine u svakom kamenu kuća. Uz miris mediteranskog bilja i šum valova vjetra, ovdje je svaki trenutak prilika za otkrivanje nevjerojatnih ljepota otočkoga života.

Pješčani Susak, Gornje Selo. Foto©Z.R., J.J.
Pješčani Susak, Gornje Selo. Foto©Z.R., J.J.

Gornje Selo je tipične kamenite arhitekture. Karakterizira je otočna struktura uskih prolaza. Kuće su spojene, većina ih je međusobno povezana. Iako se može smatrati labirintom, nećete imati ništa protiv da se izgubite. Istodobno, svaka strana prema kojoj odlučite koračati ,dovesti će vas do pogleda – savršena slika koja se proteže do donjeg sela i zaljeva Spiaza. Lokalni stanovnici specifičnoga i zanimljivoga lokalnoga govora su susretljivi i od pomoći. Pravi ambijent maloga mjesta!

Župna crkva sv. Nikole

Župna crkva koja nosi ime u čast Svetog Nikole, zaštitnika pomoraca i djece nalazi se u Gornjem Selu. Crkva, tik iznad stepeništa datira iz 1770. godine. Položaj crkve na vrhu ruševina benediktinske opatije čini je predivnih pogleda miljama izdaleka. Kada se iz grada iz Osor na Cresu redovnici presele na Susak oformi se opatija. U 14. stoljeću opatija biva ukinuta, ali nastavlja funkcionirati kao samostan do 1770. Na otoku se tada gradi župna crkva čiji današnji oltar Gospe od Karmela biva sagrađen je na svetištu opatije.

Pješčani Susak, crkva sv. Nikole Foto©Z.R.,J.J.
Pješčani Susak, crkva sv. Nikole Foto©Z.R.,J.J.

Jedini tragovi benediktinaca koji su ostali su kameni ostaci izloženi na zidu crkve. Osim oltara koji se nalazi na istom mjestu kao i svetište, u unutrašnjosti su smještene i ostale relikvije. Najvažniji je križ pod nazivom “Veliki Bouh“. Drveni križ ispran morem izrađen je u 12. stoljeću. Legenda kaže da je drveni križ lako ušao kroz vrata crkve, kad su ga stanovnici spremili tijekom oluje. Međutim, nikad se više nije mogao van. Pored crkve nalazi se točka sa koje se pruža vidik na pješčanu plažu i rivu.

Staze kupina

Nakon razgleda mjesta, prava pustolovina tek kreće. Čekaju nas za razgled uvale i pješčane staze. Ali i poneka znamenitost. Prvo ćemo se zaputiti prema sjevernome djelu otoka. I to po stazi obrasloj kupinama! Ukoliko posjećujete otok u ranu jesen, šetajući stazom uz vinograde tada je nemoguće ne primijetiti kupine. Moderni vinogradi stvoreni 90-ih godina prošlog stoljeća, jedna su od glavnih karakteristika srca otoka. Dani su u zakup talijanskoj vinariji Cosulich. Tako je osnovana vinarija spajanjem parcela u nekoliko većih.

Pješčani Susak, za vrijeme jesenskoga istraživanja otoka pronalazimo i poneku kupinu. Foto©Z.R.
Pješčani Susak, za vrijeme jesenskoga istraživanja otoka pronalazimo i poneku kupinu. Foto©Z.R.

Ono što je karakteristika je da su svi vinogradi omeđeni živom ogradom kupina. Zapravo, ovaj otok je preplavljen kupinama. Većina njih nalazi se na platou istočno od groblja. Krenite prema groblju i put lijevo u pravcu kapelice iznad rta Darto odvesti će nas stazom vinograda. Vrijedni otočani beru plodove kupina u to doba, a kako bi znali kakvi su ti autohtono proizvodi u dogovoru s njima kušajte poneku za degustaciju.

Groblje

Hodajući prema sjevernome djelu otoka od G.Sela nailazimo na raskršće sa velikim čempresom. Jedno od rijetkih stabala na otoku takve visine nagovještava nas da smo pored groblja, spokojnoga mjesta tišine. Prije ulaza je i drvena klupa, koja je idealna za predah u hladovini čempresa. Neki će ovdje potražiti mir za čitanjem ili pisanjem tijekom ljetnog dana.

Pješčani Susak, groblje. Foto©Z.R., M.R.
Pješčani Susak, groblje. Foto©Z.R., M.R.

Groblje se nalazi na pravom i vrlo opuštajućem, svetom mjestu. Premješteno je 1887. godine sa starog mjesta uz crkvu u gornjem selu. Kapelica Gospe žalosne, u kojoj su pokopani sušački svećenici, je znamenitost koju treba pogledati. Novouređena asfaltirana cesta vodi do groblja od gornjeg sela, udaljenog nekoliko minuta hoda. Pored groblja je raskrižje puteva, a odavde savjetujem nastaviti razgled prema rtu Dartu.

Kapelica Gospe od Navještenja na rtu Darto

Jedna od tri sakralne zgrade na otoku nalazi se na rtu Darto iznad zaljeva Bôk. Jednostavno slijedeći stazu uz vinograde od groblja u pravcu zaljeva Bok i rtu Darto stižemo do uskog proplanka sa kojeg se vidi kapelica na vrhu rta. Mala i skromna građevina, bijela i jednostavna, ali istovremeno posebna. Zavjetnu kapelu su izgradili mještani 1930. godine, kao znak zahvalnosti Gospi od Navještenja za zaštitu od mora i nevremena.  To i ne čudi. Netom ispod kapelice nalazi se razvedena kamenita obala, drugačije strukture na koju smo navikli gledati od pristaništa. Pogled odavde puca prema Lošinju, istočnome djelu Kvarnera, pa čak i Učki. Kutak stvoren za ljubitelje pohvale sporosti.

Pješčani Susak, Gospe od Navještenja na rtu Darto. Foto©Z.R.
Pješčani Susak, Gospe od Navještenja na rtu Darto. Foto©Z.R.

Jedinstvenost trenutka krasi pogled na more i zelenilo koje okružuje otok. Osjećaj mira i spokoja zaista vlada na tome malom i posebnom mjestu, istočnoga djela otoka. Kapelica koja inače okuplja procesiju jednom godišnje, počevši od crkve sv. Nikole u Gornjem selu udaljena je oko sat vremena hoda.

Rt iznad uvala Bok i Tijesni

Nakon odmora kod kapelice možemo istražiti i preostali dio Suska. On ustvari nije mali, ali za hvalitelje sporosti, odabir aktivnosti nije pogrešan jer na Susku vremena ima. Susak obiluje mnogim plažama, a one koje su pod nama prikazuju njegovu različitost. Krećući se od kapelice natrag prema groblju (ili obrnuto) na sjevernoj strani pod nama, plitkoga, mekanoga pijeska, leži Zaljev Bok. Za razliku od Spiăze, na Bôku nema kuća, barova ili bilo kakvih trgovina. S vremena na vrijeme netko iznajmi suncobrane i stolice, ali to je sve. Odozgora vidimo i male čamce i jahte, koji pronalaze mjesto za sidrenje. Iz njega se lako vratiti natrag, no za pravu otočku avanturu savjetujem nastavak otočkog istraživanja.

Pješčani Susak, na rtu Darto . Foto©M.R.
Pješčani Susak, na rtu Darto . Foto©M.R.

Sa južne strane, na suprotnoj strani od zaljeva Bok pod nama je i uvala Tijesni. Ne baš tijesno kako ime zvuči, brojnim plitkim kamenim bazenima uvala je vrlo živopisnog dna. U njoj će predah pronaći ronioci na dah, Svojim položajem, ovaj zaljev ne nudi hlad… uopće. Spuštati se u ove uvale ili ne ostaje osobni odabir. Čar sposrosti je u tome da uživamo u onome što smo odabrali. Ipak, u jedan dan iako hvalimo sporost, koliko ćemo stići vidjeti ovisi o dužini dana.

Stazama pijeska do veličanstvenih vidika

Pješčani Susak, ispunjen je stazama pijeska. Foto©Z.R.
Pješčani Susak, ispunjen je stazama pijeska. Foto©Z.R.

Ponovnim povratkom do groblja, nastavljamo u smjeru svjetionika i zanimljive točke otoka, poznate pod nazivom „Vela Straža“. Iako se nalazimo u samom centru otoka, do tamo nas vodi pješčana staza. Kombinacija šaša, mediteranskog raslinja, kupina, pijeska i poneke pumpe za vodu. A tek otočni vidici koji se pružaju u svim smjerovima pružaju nam osjećaj slobode protoka vremena. A u daljini svjetionik kao da nas vraća u prošlost. Osjećaj ispunjenosti koji ovdje doživljavamo nije samo fizički – to je putovanje kroz vrijeme, kroz povijest i priče koje su ovim prostorima davno bile domaćin. Prava autentičnost Mediterana! 

Pješčani Susak, prepun točaka za istražiti. Foto©Z.R.
Pješčani Susak, prepun točaka za istražiti. Foto©Z.R.

Koračajući ovom stazom osjećamo kako se svaki korak pretvara u ples sa sitnim zrnima koje se lagano povijaju pod nogama. Pijesak! Kao da smo na pješčanoj plaži. Dašak vjetra koji nosi miris soli i sunce nas obasjava. Izgubljenima u ovom krajoliku, svaki nam trenutak postaje prilika za otkrivanje, za uranjanje u dubine vlastitog bića. Susak nije samo otok, već čarobno utočište koje nas poziva da se prepustimo njegovim stazama i pronađemo svoj unutarnji mir u harmoniji s prirodom. Približavajući se točki „Vela Straža“, na kratko sada prekidam harmoniju ljepote otoka i napominjem da na ovome djelu otoka ustvari veliko raslinje izostaje. Dakle, oprema za sunce; krema, sunčane naočale, kapa, šeširi u opremi!

Napuštena utvrda Vela straža

Dok slijedimo pješčanu stazu kupina, naša avantura dostiže vrhunac na točki utvrde Vela Straža. Pronalazimo je u hladovini odvojka staza, od kojih istočna vodi prema svjetioniku, a zapadna prema utvrdi. Uzdignuta na brežuljku iznad otočkoga krajolika, Vela Straža nudi zanimljivo iskustvo za istraživače. Osim što se osjećamo se kao da dosežemo neki vrh, penjući se putem obasjanim suncem, na Veloj Straži, čini se da ovdje nečega ima. Da. Kako i sam naziv sugerira, radi se o nekadašnjoj straži, odnosno utvrdi, postavljenoj još u 12. stoljeću. Otok u to doba nerijetko napadaju gusari i uskoci, pa je izgrađena utvrda u svrhu obrane. Uništeni temelji vide se i danas. Očituju se zgradom, sagrađenom sredinom 20. stoljeća, koja je prije svega ostavština novijih vojnih aktivnosti.

Pješčani Susak, Vela Straža. Foto©Z.R.
Pješčani Susak, Vela Straža. Foto©Z.R.

Konstrukcija se sastojala od nekoliko soba kao što su uredi, kuhinja i spavaće sobe, nekoć promatračke ispostave. Lokalno stanovništvo koristilo ju je i kao sklonište za ovce. Utvrda na koju se može popeti iz unutrašnjosti zgrade ne daje povjerenje sigurnosti. Vela Straža udaljena je 10-ak minuta hoda od svjetionika.  Ovdje još nije vrijeme za povrat prema svjetioniku. Sada treba nastaviti za otkriti jedan od istinskih vidika Suska!

Uvala Porat oaza mira

Nastavljajući hod od Vele Straže, otkrivamo nove izazove u smjeru zapada. Staza, koja nas poziva na istraživanje skrivenih kutka, nježno nas spušta u pravcu uvale Porat Nedugo nakon utvrde Vele Straže, naši koraci nas vode do točke sa koje se pruža panoramski vidik na čitavu uvalu. Tu, pod vedrim nebom, spoznajući uvalu Porat, osjećamo kako se naše srce povezuje s morskim povjetarcem, a naša duša odmara u miru ovog netaknutog krajolika.

Pješčani Susak, uvala porat. Foto©Z.R.
Pješčani Susak, uvala porat. Foto©Z.R.

Uvala Porat jedno je od onih skrivenih mjesta gdje more i zelenilo stvaraju savršenu sliku mira i ljepote. Široka uvala na jugozapadnoj  strani otoka je pravo otkriće. Tiha, izvorna, ali daleka. Upravo je to  ono što nam treba u potrazi za kutkom usporenosti. Ovdje se vrijeme zaustavlja, dopuštajući nam da uživamo u trenutku i povežemo se sa prirodom na jedinstven način.

Pješčani Susak, iznad uvale Porat. Foto©K.J.
Pješčani Susak, iznad uvale Porat. Foto©K.J.

Iako se nismo spustili u uvalu, potpuno nas je fascinirala. Dno mora prekriveno bijelim pijeskom odražava sunčevu svjetlost i čini vodu plavom. Ovdje se možemo opustiti i uživati u sporosti, gledajući jedrilicu koja plovi bez žurbe. Ovdje se možemo pohvaliti sporosti, jer ona je put do sreće i mudrosti. Budući da se nalazi na sjeverozapadu, Porat nudi prekrasan zalazak sunca. Sada smo spoznali pravi Susak, sada je vrijeme za upoznati njegovo srce. Vratimo se u pravcu svjetionika.

Najbolji vidikovac na Susku sa svjetionika 

Svjetionici su uvijek bili privlačni svakom putniku, koji traga za pričama i legendama o gusarima i skrivenom blagu. Da, izgledajući baš kao sličnih iz priča, Susak ima svoj svjetionik. Točka koja se smatra najvišom na ovom malenom otoku nalazi se na 98 metara nadmorske visine. Sagrađen 1885. godine za vrijeme austrougarske vladavine, svjetionik je postao popularni vidikovac. Tada otok bilježi i prve turističke posjete. Svjetionik biva u potpunosti automatiziran krajem 20. stoljeća. Nekada se u svjetioniku palila u večer vatra, kako bi svjetlost gorjela do jutra. Prije nego što je električna energija postala dostupna, svjetlost se proizvodila i sagorijevanjem plina propan-butana.

Pješčani Susak, svjetionik. Foto©Z.R.
Pješčani Susak, svjetionik. Foto©Z.R.

Osim što je točka na kojoj se nalazi svjetionik od pretpovijesti strateška, ona je također jedno od najveličanstvenijih mjesta na otoku. Pruža jedan od najljepših vidika na horizont u daljini, čineći ga mjestom koje oduzima dah. Pored svjetionika je i klupica sa načinjenom hladovinom od slame. Kakav prizor! Da, vidici su zaista prekrasni, stoga ne propustite priliku popeti se ovdje i uživati u tom nevjerojatnom iskustvu. Iako je svjetionik automatiziran, svjetioničar i njegova obitelj još uvijek žive tamo. Nažalost, ulazak u svjetionik nije moguć.

Drugi dio dana: otkrivanje prolaze pijeska i ponovo kupanje

Nakon što smo već istražili mnoge čari ovog prekrasnog otoka, drugi dio dana donosi novo uzbuđenje i nova otkrića pijeska. Pijeska? Nismo li već otkrili staze pijeska? Jesmo, ali ne onakve kakve su na području od svjetionika prema Donjem Selu. 

Prolazima pijeska do Donjega Sela i ponovnog kupanja u pijesku 

Nakon odmora na svjetioniku pravo je vrijeme da se upustimo u avanturu otkrivanja prolaza pijeska ali i ponovno se prepustimo čarima kupanja. Spuštajući se od svjetionika, kao da prolazimo kroz pješčane špilje. Ovi prolazi predstavljaju jedinstveni dio susačkog pejzaža, svojevrsne prirodne staze, guste vegetacije i pješčanih puteva. Koračajući kroz njih, osjećamo kao da nas okružuje tišina i mir, tek povremeno prekinuta šumom vjetra ili pjevom ptica.

Pješčani Susak, pjeskoviti prolazi. Foto©Z.R.
Pješčani Susak, pjeskoviti prolazi. Foto©Z.R.

Pješčane volte nad nama stvaraju osjećaj divljenja, dok svaki korak nosi obećanje novog otkrića. Prolazi pijeska su tajanstveni i neotkriveni, pružaju nam priliku da se izgubimo u čarima otoka. Neke točke iziskivati će više tehničke opreznosti za vrijeme mokroga vremena. U konačnici će nas dovesti u Donje Selo. Tamo, odmah do mora pronaći ćemo odmor za kavu u caffe baru. A ostaje nam još i vremena za kupanje i uživanje na plaži Spiaza. 

Donje Selo

Iako biva na samome početku, Donje Selo nam je nekako ostalo za kraj. Istina, za vrijeme našega razgleda vidjeli smo školu, poštu, popili pivo i kavu, ali duge ulice Donjega Sela nekako su ostale za kraj. Ono po čemu ću ih najviše pamtiti su mačke, ali i raskoši boja kod kućnih brojeva. Podsjećajući me na razgled gradića na Malti, ostavljaju poruku Mediterana.

Pješčani Susak, Donje Selo. Foto©Z.R., M.R.,J.J.
Pješčani Susak, Donje Selo. Foto©Z.R., M.R.,J.J.

Jednim od rekao bih i najdužih ulica na otoku spoznajemo niz spojenih kuća, tipične otočke, odnosno mediteranske arhitekture. Doduše, ima tu i novijih, ali na žalost i napuštenih kuća. Dolazeći do kraja sela dolazimo do križanja, sa poznate nam staze, koja bi nas penjući se na brežuljak odvela prema svjetioniku. Mi nakon mola nastavljamo uz obalu, gdje vidimo još jednu izoliraniju kući, a nakon nje na obali susrećemo i sivu zaigranu mačku. Igrajući se sa njom, gotovo da smo jedva i primijetili brod, koji je već uplovljavao u luku. Poslala na nam je zadnje pozdrave sa Suska. Barem do nekog idućega puta.    

Otkrijte dodatnu čaroliju Suska: vratite se za dodatan bonus

Ovim člankom opisao sam svoju pustolovinu traženja sporosti i inspirativnih točaka na Susku. Sastavljena na temelju dosadašnjih posjeta i mogućnosti hodanja kroz jedan dan, ista je naravno samo prijedlog itinerara. Kako i gdje se kretati ovisi o interesima i željama. A u nastavku izdvajam još neke od mogućnosti koje Susak pruža i mogu biti zanimljive. Posebice ukoliko se želite na njega vratiti.  

Skrivene uvale

Iako Susak nije velik otok, otkriva uvale kombinacije pijeska i stijene. Uvale koje sam gore spomenuo mogu se vidjeti, pretežito sa staza kojima hodamo. Hodajući centrom otoka, staze se nalaze na višoj n/v tako da bih napomenuo da je za posjet u neke od uvala potrebno spustiti se u njih ili posjetiti ih brodicom, kajakom. To će iziskivati više vremena, a ponegdje i tehničke zahtjevnosti. No, ukoliko želiš zaista ponovo posjetiti Susak, tada će odabir neke od uvala za sporo provođenje vremena biti zaista pravo otkriće.   

  • Plaža Baldarka. Nastavljajući se na plažu Spiăza, zapadno vidimo zaljev Baldarka.Usamljen, idealan je za tražitelje soliranja, jer gotovo nikad nije prepuna. Mali zaljev prekriven je šljunkom i suhom morskom travom.
  • Punta Valica. Uvala do koje se uglavnom dolazi samo brodom na krajnjoj zapadnoj točki otoka izložena je raznim vjetrovima. Otočni zapadni rt područje je strujanja, pa tijekom oluja valovi mogu biti značajni i nepredvidljivi. Do uvale se može doći pješice preko uvale Baldarka.
  • Zaljev Zali Bok. Za pješake koji uživaju u otočnom skakanju, Zali Bok je otkriće.  Sićušna i uska uvala prekrivena velikim šljunkom idealna je za one koji traže samoću ili ljubitelje prirode. Da biste došli do plaže koju karakteriziraju okomite stjenovite strane, trebat će mini vještine penjanja.
  • Uvala Nasuzanski. Plava boja mora, obogaćena svjetlucavim valovima i bijelim pijeskom, očaravajuća je. Iako more povremeno donosi i nešto smeća, uvala krije priče na svojoj oštroj obali. Na ovom mjestu jednom su naplavljeno granje i konopi poslužili za izgradnju male kućice koja je kasnije korištena kao kulisa u dječjoj seriji “Waitapu“, prema istoimenoj knjizi Jože Horvata iz 1987. Na brežuljku iznad uvale nekad je stajala tvrđava, no budući da je bila građena od drveta i pijeska, danas od nje nema tragova.
  • Zaljev Obis. Smještenna južnom dijelu otoka nastao je od dvije plaže: Veliki i Mali Ambisi, čija se imena odnose na visine litica. Dno ispod litica ruši se okomito u dubinu od 7 metara. Mali Ambis je kamena dolina stvorena eksploatacijom kamena, Koristio se za izgradnju kuća. Iznad doline je mala i špilja. Veliki Ambisje skup od nekoliko kaskadnih polica smještenih na strmoj litici i teže pristupačan.
  • Uvala Potarnak. Mala stjenovita uvala prekrivena je crnim katranom, okružena veličanstvenim stjenovitim policama nastalim u vrijeme kamenoloma. Posebnu draž ovoj uvali daje bogato morsko dno s brojnim pukotinama i rupama. S lijeve strane uvali dodatnu zanimljivost donosi podvodni tunel s vertikalnim otvorom. Kroz isti se može izaći na kopno, međutim strmih je stijena.

Manifestacije

Ovisno o dobu godine kada posjećujete otok, moguće je naići na nekoliko aktivnosti na otoku.

  • Susak Expo. Festival moderne umjetnosti svake dvije godine održava se u svibnju na Susku. Herzog Dellafiore i Daniel Devlin osnovali su ga 2006. Javni prostor umjetnici koji prisustvuju predstavi koriste kao platformu za izražavanje svojih umjetničkih djela. 2020. festival je otkazan. 
  • Dan iseljenika. Svake posljednje subote u srpnju, čitav otok oživi u čast stanovnicima Suska koji su emigrirali u druga mjesta i strane zemlje tražeći posao za život. Na ovaj se dan selo pere i slika. Cisterna s vodom pretvara se u improviziranu pozornicu pored škole, gdje biva izveden koncert.
  • Glazbeni festival. Manifestacija koja se obično održava početkom kolovoza od ljeta 2007. godine sastoji se od klasičnih koncerata na trgu, ispred crkve. Ovo je jedna je od stvari koja je otok vratila u život, tijekom ljeta.
  • Vinogradarska zabava. Organizirani uzgoj grožđa i proizvodnja učinili su ovaj maleni otok poznatim sortama kao što su „Ilirija“, „Liburnija“, „Muscat“ i „Cabaret Sauvignon“. U čast istima održava se zabava u kasnu jesen.