Smješten na brežuljku 157 metara n/v, Brseč dominira zvonikom i malenim kućicama od raznobojnih pročelja u kombinaciji plave i bijele boje. Živopisne kuće sa krovovima crvenih pločica simboliziraju brežuljak sjeverne strane Kvarnerskog zaljeva. Svaki puta kad posjetim Brseč, primjećujem njegov umjetnički koncept. I zaista, ovaj slikoviti dragulj, kao i svako drugo maleno mjesto Kvarnerskoga zaljeva, ima svoju priču. Zapravo, volim reći da je ovo mjesto autohtono kakvo samo po sebi jest. Osvijetljeno mediteranskom umjetničkom arhitekturom pruža jedinstveni doživljaj svoje drevne i tisućljetne priče. Ipak, na isti način, neobičan i spokojan, Brseč je jedno od onih mjesta o kojima sanjare tragači za soliranje.
S druge strane, šarmantni i zeleni krajolici padine, Brseč čine zapanjujućim u prostoru, radosnih pogleda na horizont. Smješten na kamenoj raskošnoj sceni, Brseč pruža vidike koji se protežu prema susjednome Cresu i ostatku Kvarnerskog zaljeva. Planinski krajolici Učke sa svojim zelenim omeđenim šumama na brdskoj strani, očaravajuća su kombinacija Jadranskog mora i planinske klime. U krošnjama svojih stabala čuvaju priče koje i danas podsjećaju na neka zaboravljena, ali ne toliko davna vremena.
Brseč pruža…obilje boja i povijesnih priča
Povijest Brseča duga je oko 7 stoljeća. Ipak gradić koji je u srednjem vijeku promijenio više vladara, biva naseljen još u prapovijesti. Brseč nastanjuju prvi Liburni, a kroz srednji vijek gradićem vladaju biskup Devinski, gorički knezovi, Walsee, Habsburgovci, plemićka obitelj Montecuccoli, Pazinska grofovija.
Prsten liburnske gradine na kojoj je projiciran grad korišten je kao osnova u gradnji modernih kula i zidina srednjeg vijeka. Sve ovo rezultiralo je da Brseč danas ima mnogo toga za pokazati. Svaki će putnik ovdje pronaći ponešto, od povijesnih znamenitosti, umjetničke inspiracije do veličanstvenih vidika.
Uske šarolike ulice
Uske ulice ispunjene malim živopisnim kućicama zaista su prava inspiracija. Većina ih je izgrađena je u 17. stoljeću, a činjenica da su mnoge napravljene u živoj stijeni, omogućava im da traju stoljećima. Kuće su tipičan primjer primorske arhitekture, a na nekima se još uvijek mogu vidjeti natpisi na glagoljici. Kako bi dobili pravi doživljaj ovog majušnog mjesta ne smijemo propustiti detalje. Čipka ugrađena u ulazna vrata kuća, malene kamene skulpture oslikane plavom bojom i na kraju jedan “Beverly” u starom trijemu. Međutim, najznačajniji detalj bit će onaj kojega sami uočimo.
Uzbudljivo je šetati drevnim gradskim prolazima i voltima. Spojene zajedno s ostacima gradskih zidina i kula, uske ulice, brojne kamene stepenice i kuće “ukrašene” su dimnjacima sasvim originalnih oblika. Gledan iz zraka gradić bi najviše podsjećao na šešir.
Rodna kuća Eugena Kumičića
Brseč je rodno mjesto poznatog hrvatskog književnika Eugena Kumičića (1850.-1904.), Kuća u kojoj je rođen „Jenio Sisolski“ skrivena je usred Brseča, u jednoj od uskih ulica. Danas služi kao knjižnica i umjetnička galerija. Veliki književnik, nesuđeni liječnik, prvo je studirao medicinu. Gravure na vanjskim zidovima prikazuju scene “Začuđenih Svatova“, poznatog djela spisatelja.
Gledajući oko kuće, reklo bi se da je obitelj Kumičić bila imućna. Ali ovo je manje važno. Teže je zaviriti u spisateljeve knjige i bilježnice, sjesti za njegov stol i pogledati relativno bogatu kolekciju namještaja, posuđa i bilo čega drugog iz djetinjstva i mladosti. Nitko tko uđe u kuću ne smije preskočiti vidik sa prozora. Tek tada postaje jasno kako Kumičić uspio nacrtati životne slike mora, stijena, neba, uvala, šuma. To je pogled prekrižen s naslovnica romantičnog romana idilične radnje i sretnog završetka. Nesretna Jelka, Lina, Olga, Teodora, Sabina i ostale heroine…Evo ih, zato ih ne propustite pogledati sa prozora!
Župna crkva Sv. Jurja
Sakralna građevina iz romaničkog razdoblja nalazi se na najvišoj točki grada. Jednobrodna bazilika s latinskim svetištem smatra se najstarijim zgradama Brseča. Plato na kojemu su crkva, zvonik i obližnji kaštel činio je izvornu jezgru grada, sve do izgradnje cisterne u 19. stoljeću. Glavni trg bio je mjesto okupljanja stanovnika grada i regije.
U 15. stoljeću izgrađena je gotička poligonalna apsida. Tada je crkva bila u cijelosti oslikana freskama. Slike Kristova života, sačuvane do danas, djelo su meštra Alberta od Constance. Posebno mjesto, zauzima Sv. Juraj. Brseč slavi svoj dan 23. travnja u njegovu čast. Iako je bio zaštitnik od opasnosti i nedaća, Sv. Jurja se prvenstveno povezuje s početkom proljetnog buđenja vegetacije, plodnosti i obilja.
Zvonik
Romanički zvonik jedan je od prepoznatljivih gradskih simbola, a vidljiv je i sa vrha Sisol. Odvojen je od crkve i povezan s gradskim zidom otkrivajući svoju izvornu funkciju – kao obrambeni toranj i osmatračnica. Zvonik je vrlo slikovit.
Fotografirajte se jer će isto biti izvrsno sjećanje na vaš posjet gradiću. Jednom kad stanete pored njega, pođite na planinu iznad Brseča. Na kraju, pogledajte u smjeru grada kako biste dobili čisti prikaz. Zvonik koji je najpoznatiji u gradu primijetit ćete kad ga pogledate odozgo. Trg na kojem se nalaze zvonik i crkva nalazi se na točno 157 metara n/v.
Kaštel
Iako se ne biva čuva u izvornom obliku, zgrada koja se nalazi u povijesnoj jezgri, uz sjeverozapadna gradska vrata pamti značaj za život grada. Sve do 17. stoljeća predstavljala je strateško utočište guvernera. Tijekom razdoblja mira tvrđava je postupno rekonstruirana.
Kaštel biva u vlasništvu Pazinske Grofovije koja je prodaje obitelji Šabarić, a oni 1873. godine grade obiteljsko imanje. U zazidanom dvorištu grade se krušna peć i cisterna. Dio kaštela biva i fontik, poznat kao “Kašća“, što označava žitnicu. U njemu bivaju pohranjene prikupljane feudalne beneficije u obliku žita.
Javna cisterna
Zajednička cisterna (“šterna“) izgrađena je u 19. stoljeću, uz napore mještana Brseča. Suprotno tome, sustav vodoopskrbe biva izgrađen 2008. Izgrađena ispred školske zgrade, cisterna je okružena gradskom lođom i reprezentativnom palačom Mašunerija. Cisterna postaje mjesto okupljanja, koje zamjenjuje gradski trg. Služi za slučajne razgovore, dogovore o dnevnicama, i susrete učenika.
Do gradnje cisterne opskrba vodom biva znatno otežana. Tijekom sušnih ljetnih dana ljudi bi vodu pronalazili na dijelu potoka zvanog Jaz (Jama). Koristila se također i voda iz bunara uklesanih u stijeni. Voda se također nakupljala s krovnih površina kuća u limene i drvene posude (brente) ili zemljane posude.
Zapadna gradska vrata
Zajedno s izvornim, srednjovjekovnim ulazom na sjeverozapad od gradskih zidina iz 17. stoljeća, razvio se noviji ulaz na zapadu. Sustav dvostrukih vrata između predgrađa (Predgrad) sa zatvorenim prostorom ispred grada bio je dio modernog urbanog razvoja.
Grad se otvorio prema zapadnoj strani, kada su se (srednjovjekovne) ratne opasnosti smanjile. Vrata koja su vodila iz periferije u grad, zaključavala se svaki dan nakon što bi se oglasila crkvena zvona za večernju molitvu.
Stari mlin
Slično Mošćenicama, drugom kvarnerskom dragulju i Brseč ima mlin za masline, izrađen u srednjovjekovno doba. Potječe iz 17. stoljeća simbolizirajući tradicionalno maslinarstvo kraja.
Palača Mašunerija
Stambena zgrada iz 1672. godine, poznata kao “Mašunerija“, ima brojne prostorije, pomoćne prostorije i lođu. Karakterizira je kameni portal ukrašen grbom i latinskim natpisom „Dominus Custodiat“, a izgradio ju je brsečki župnik Josip Mavrović.
Gradska loža
Poput ostalih srednjovjekovnih gradića i Brseč je imao mjesto na kojemu su se održavali gradski sastanci, gdje su suci proglašavali pravdu, a kapetani dijelili obavijesti. U loži se razgovaralo o sudbini grada i mještanima, a pored nje na periferiji, vladali su ples i veselje.
U loži uočavamo kamene artefakte iz antičkog ili srednjovjekovnog razdoblja i zbirku grbova. Brončana glava Kumičića nalazi se unutar lože, što bi reći da mještani Brseča toliko poštovahu svog književnika da su smatrali u ložu ne smije nitko osim njega.
Škola Brseč
Male školska zgrada danas je četvero razredna škola, izgrađena 1868. godine. Zanimljivo je da ne pripada ni Opatiji ni Mošćeničkoj Dragi, već onoj u Lovranu.
Crkva Sv. Križa
Jednobrodna crkva iz 1727. godine jednostavnog je obilježja, s bačvastim svodom i zvonikom. Nalazi se u blizini zidina i nekadašnjeg sjeverozapadnog grada ulaz. Latinski natpis iznad ulaza u crkvu dokazuje njenu starost. Od ostalih crkava se razlikuje po tome što se proteže u smjeru sjever-jug, što je posljedica smještaja na raskrižju cesta koje vode od Brseča do mora i crkve Sv. Marije Magdalene.
Unutrašnjost je ukrašena drvenim raspelom iz 18. stoljeća, tirolske radnje. Tijekom posljednje obnove 1995., hrastova vrata obogatio je akademski kipar iz Brseča Ljubo de Karina, prekrivajući ih plitkim bakrenim limom. Reljef na vratima crkve predstavlja biblijsku temu o drvetu života (arborvitae), koja je usko povezana sa štovanjem Sv. Križa.
Sidro: najviša točka gradića
Sidro „spušteno“ u dvorište u čast lokalnih mornara, podsjeća nas da je slikoviti gradić Kvarnerskog zaljeva bio pogođen istom sudbinom, poput susjednih mjesta. Svi su imali ograničenu mogućnost zarade za život. U potrazi za boljim životom, ljudi su odlazili ploviti, a mnogi od njih to čine i danas.
Najmanje kazalište na svijetu
Da, upravo ovo malo mjesto dijeli pravu priču. Kazalište koje se nalazi u jednoj od uskih ulica, poznato pod nazivom “Teatar Oz“ smatra se najmanjim kazalištem na svijetu! Tako barem kažu njegovi osnivači Anton Železnik i Mihaela Sirotnjak Železnik. Osim što podučavaju djecu iz Brseča i susjednih mjesta, pozivaju i “prave” glumce u Brseč, ponekad poznatih imena kazališne scene.
Gledajući zgradu u kojoj se nalazi, može se reći i da je ujedno i najšarenije kazalište na svijetu. Izgrađeno od kamene sive boje, sjaji se poput jutarnjih zraka sunca.
Pitoreskna ulica van zidina
Mjesto sa kojega najčešće ulazimo u gradić započinje kod zgrade u kojoj se danas nalazi kafić “Sisol“. Doduše, nekada je to bilo predgrađe, izvan zidina, ali se davno stopilo sa gradićem. Iznad ulaza ugravirana je godina 1763. Ako govorimo o bogatstvu povijesti mjesta s obzirom da na cijelom području nije bilo ničeg sličnog doba, bilo bi dovoljno.
Naizgled slična zgrada preko puta ulice, u kojoj se nalazi lokalna trgovina Suzi, sagrađena je – pročitao sam ponovo s pročelja – gotovo prekjučer, “tek” 1876. Ulica je posebno živa na dan narodne fešte. Osim što se održavaju tradicionalne mise, Brseč postaje i mjesto okupljanja i slavlja.
Okolica Brseča pruža kombinaciju aktivnoga odmora i kulture
Sama okolica Brseča svojim je položajem blagoslovljena sa mnogo raznolikosti. Neovisno o tome tražite li izazove za aktivan odmor ili samo želite uživati u tišini i pogledima, okolica Brseča ima sve.
Smješten na litici Kvarnerskog zaljeva, nasuprot otoka Cresa i podno padina Učke, Brseč je idealno mjesto za ljubitelje hodanja. Neupitno je da se Brseč nalazi na sjecištu mnogih staza okolice poput Sisola, Tramuntane na Cresu ili onih koji idu sve do vrha Učke. Ipak, kažimo da su one najviše povezane sa Brsečom skrivene upravo ovdje, nedaleko od samoga gradića.
Vidikovac i crkva Sv. Marije Magdalene
Smještena na stijeni sredinom 19. stoljeća, jednobrodna crkvica sa pravokutnom apsidom udaljena oko petsto metara od Brseča. Iako nije vlasništvo župe Sv. Jurja, povijesno je prepuštena na brigu njezinim dobročiniteljima, čija su se imanja nalazila u njenoj neposrednoj blizini. Fasada ukrašena zvonikom s jednim jedinim zvonom nepoznatog je datuma postojanja. Ipak, pretpostavlja se da potječe iz 15. stoljeća. 1872. godina, označena na presjeku, odnosi se na jednu od njezinih obnova, a posljednja biva 2009. godine.
Ono što crkvicu čini slikovitom razglednicom je strma litica. Izdignuti proplanak nezaboravnog vidika na otok Cres, oduvijek je bio zanimljiv putnicima, bilo da dolaze kopnom ili morem. Ispod stijene, pogled se spušta na plažu Klančac. Mjesto se spominje i kao svojevrsno “utočište” Eugena Kumičića. Sjednite na klupu iznad stijena i uživajte u pogledu. Očito se tamo može ostati čitav dan. A možda i poput samog Kumičića napisati svoje vlastito djelo?
Čarobna plaža Klančac
Jednom nakon što napravimo fotografiju plaže sa vidikovca, treba se spustiti se do same plaže, smještene podno srednjovjekovnog Brseča. Čarobni arhipelag, kamenita plaža i litica sa jedne strane, a male barke i ribarske mreže sa druge. Mjesto prave inspiracije.
Belićev stup
Za one koji su u potrazi za skrivenim, lutanje Kvarnerom je posao koji nikada nije u potpunosti dovršen. Budući da je područje gdje Mediteran dodiruje srce Europe karakteristično razvedenom obalom i u slučaju kada poznamo neke od skrivenih uvala, do istih ćemo otkriti neku drugu. Spuštajući se tako od Brseča prema špilji doći ćemo do stijene Belićev Stup.
Kozje staze do vrha Sisol
Staza kojom uspon možemo započeti u samome Brseču, u početku vodi makadamom do gornjih sela. Zatim nastavlja putevima suhozida, dijelom kroz visoku makiju i u konačnici otvorenim kraškim terenom do oštrog uspona na prijevoj. Prava uživancija za Putokoza tim jer ovo je staza divokoza i raznih autohtonih biljaka poput kuša (kadulje), lavande, kestena.
