Planinarski izleti su više od fizičkog napora. Oni su prilika za spajanje s prirodom, smirivanje uma i uživanje u svakom koraku. A u našoj neposrednoj blizini park prirode Učka pravo je utočište za to – bilo da tražite laganu šetnju ili izazovnu planinarsku avanturu. Njene staze nude nešto mnogo vrijednije od osvajanja vrhova – priliku za spajanje s prirodom i uživanje u svakom trenutku puta.
Istražujući Učku kroz nebrojan broj puta, ove jeseni odabrali smo stazu iz Brseča prema vrhu Sisol na Učki. Naravno uz ne žurenje prema osvajanju vrha, na kojem sam bio više puta pretežito s istarske strane, ovaj put željeli smo osjetiti svaki trenutak sa ove kvarnerske strane. Vođeni idejom sporosti i povezanosti s krajolikom, odlučili smo istražiti stazu koja iz gradića Brseč vodi do upečatljivog vrha Sisol.
Staza Brseč – Sisol: od polazište koje priča priče do stijene koja čini jednu od oaza Učke
Brseč, malo povijesno mjesto smješteno na južnom kraju opatijske rivijere, nudi više od početne točke za avanturu. Njegove kamene kuće i mirni ulični prizori podsjećaju na sporiji ritam života. Dok smo se pripremali za uspon, prisjetili smo se da je ovo rodno mjesto književnika Eugena Kumičića, koji je pisao pod pseudonimom Jenio Sisolski. Ta povezanost prošlosti i sadašnjosti poziva nas da zastanemo i cijenimo sve što nas okružuje.
Na samom ulazu u gradić Brseč lako je prepoznatljiv početak staze – male stepenice nježno nas vode prema pustolovini. Automobil možeš ostaviti na proširenju uz cestu, bilo odmah nakon prolaska kroz Brseč (ako dolaziš iz smjera Rijeke) ili prije ploče s natpisom mjesta (ako dolaziš iz smjera Istre).
Put prema vrhu Sisol: krajolik koji priča svoju priču
Travnata lako prohodna staza prvo nas dovede do sela Carići, gdje nas mještani srdačno pozdravljaju. gdje nas je zatekao duh sporog i jednostavnog života. Simpatični stanovnici rado su podijelili priče o toploj jeseni i ljepotama života izvan vreve napučenih mjesta. Razgovori su nam otkrili da ovdje, uz podnožje Učke, vrijeme teče sporije, a ljudi imaju posebnu povezanost s prirodom i ritmovima godišnjih doba.
Ovaj susret podsjetio nas je da prava čar staze nije samo u njenoj destinaciji, već i u trenucima koje usput doživimo – razgovorima, pogledima i osjećaju pripadnosti prirodi.
Od Carići preko lokve
Svaki korak uspona dalje donosi drugačiji prizor – od starinskih suhozida i makije do otvorenih vidika prema moru. Doduše, čim prođosmo selo, skretanje desno na planinarsku stazu, odmah nas pozdravlja oštriji uspon kroz krš i makiju. Ali i ovdje nas prate stari suhozidi – tihi svjedoci prošlih vremena. A svaki pogled unatrag otkriva prostranstvo koje oduzima dah: kvarner na dlanu kao da nam se otvara. Osorčica, Cres, Lošinj i Brseč u dolini. Da, zapravo tako umanjen podsjeća nas koliko je važno stati, udahnuti i cijeniti svaki trenutak.
Nakon otprilike pola sata stižemo do lokve, prirodnog pojilišta koje koristi i divljač i domaće životinje. Tišina i mir ovog mjesta pozivaju na kraći predah. Kako se uspon nastavlja, staza nas vodi kroz otvorene dijelove koji nam pak otvaraju vidike prema vrhu Sisola. Taj zaklonjeni cilj djeluje tako daleko i izazovno, ali nas istovremeno motivira da ustrajemo.
Grebenom do špilje Provrtenice
Ulazeći u borovu šumu, gdje nas čeka izuzetno strm, ali kratak uspon sporim korakom dolazimo do makadamskih puteva, koje povremeno presijecamo. Ipak, markacije nas vjerno vode pravim smjerom. Pri svakom koraku osjećamo kako se udaljavamo od svakodnevice i približavamo prirodi – njezinim bojama, mirisima i ritmovima.
Na grebenu dolazimo do križanja staza. Desno nas put može odvesti prema Šikovcu, Kremenjaku, Brgudu ili od nedavno napravljenom poznatom skloništu, no mi nastavljamo ovaj put samo prema vrhu Sisol. U blizini se nalazi prirodni fenomen, okno Provrtenica, koje je idealno mjesto za zaklon.
Dolazeći do ove točke, stapamo se ustvari sa stazama iz našega pravca kojega češće koristimo sa polascima od istarske strane, a to su polazišne točke od sela Zagrad ili Šušnjevice. Nekoć ova sela na Učki bivahu ispunjena životom, o kojima možemo danas u Šušnjevici spoznati zanimljive priče u ekomuzeju Vlaški puti. Naravno, da smo od spomenutoga muzeja sa planinarskim društvom PD Glas Istre, u jesen 2023 odradili fantastičnu rutu „Putevima Kontrabanda“ sve do Mošćenica. Međutim, o tome ćemo pisati u jednome drugom članku.
Provrtenica – vrh Sisol
Dolazak do grebena bio je poput prelaska u drugi svijet. Svaki korak na ovoj stazi nije samo fizički napor, već i podsjetnik da planinarenje nije utrka prema cilju, već prilika za dublju povezanost s okolinom i sobom. Ovaj dio staze pruža vidike prema istarskoj strani Plomina i Čepić polja, a sam put grebenom pruža izazovan uspon, zahtijevajući nerijetko korištenje ruku pri usponu. To ne znači da nije prilika za usporavanje, duboko disanje i promišljanje o ljepoti jednostavnosti.
Do vrha je od okna Provrtenica potrebno nekih pola sata hoda. Na visini od 835 metara, vrh Sisol stoji kao kameni stražar južnog dijela hrpta Učke. Njegove strme strane i stjenoviti vrh čine ga upečatljivim prizorom. Iako Sisol nije među najpoznatijim odredištima na Učki, njegovi jedinstveni krajolici i raznolika staza čine ga neprocjenjivim iskustvom za planinare. Uspon je dovoljno izazovan da osvoji i one s više iskustva. Staza ustvari pruža potpuni planinarski doživljaj – od strmih uspona kroz šumske predjele, do otvorenih dijelova gdje svaki korak vodi bliže nebu. Iako traži dobru kondiciju i malo spretnosti, osobito pri završnom dijelu, Sisol je dokaz da pravi užitak planinarenja nije samo u cilju, već u svakom koraku do njega.
Sisol (835 m) – Brseč
Iako sam vrh Sisol nema značajne vidike, nagrada uspona dolazi u obliku uspona sa prilaza. Dok pogledi sa istarske strane pružaju spektakularnu panoramu na prostrana istarska polja, prelaskom vrha otvori se tek pravi spektakl: pogled na Cres i Lošinj. Ako tražiš skriveni kutak prirode gdje se spajaju izazov, mir i ljepota, Sisol će te dočekati raširenih ruku.
Na vrhu slijedi uzimanje pečata: za IPP i HPO (unatoč činjenici da mi je ovo bio možda otprilike 10-ti posjet vrhu, tada nisam „lovio“ pečate.) Spust sa vrha Sisol nastavljamo prelaskom preko vrha, nastavljajući stazom koja ide u pravcu Plomina. Spustom prema grebenu, u jednom trenutku izdvoji se staza u smjeru jugoistoka lijevo (nema markacije). Relativno prohodna staza, na trenutke zarasla dovede nas jednostavno do makadama, koji nas pak dovede opet do staze koja križa spoj staze između Provrtnecie, Šikovca i Brseča. Odatle se ponovo spuštamo istom poznatom stazom, kojom smo i došli do Bsreča.
Uspon na Sisol sa namjerom, ne zbog žurbe
Staza prema vrhu Sisol zahtijeva kondiciju i pažnju, no upravo je taj izazov savršena prilika za refleksiju. Na zahtjevnijim dijelovima staze, gdje je potrebna pomoć ruku, nismo žurili. Svaki osvojen metar bio je podsjetnik da nije cilj stići što prije, već uživati u putovanju.
Na vrhu, na 835 metara nadmorske visine, iako nam se ne pruža baš pogled koji „oduzima dah“, krško-šumski pejzaž osvojiti će svakog tražitelja sporosti i povezanosti s prirodom.
Sporost kao ključ održivosti
Staza Brseč – Sisol nudi više od fizičkog izazova; ona je podsjetnik na važnost sporog turizma. Kada usporimo, možemo bolje razumjeti krajolik, čuti priče mjesta i osjetiti mir koji priroda pruža. Održivo planinarenje ne znači samo očuvanje okoliša, već i očuvanje nas samih – našeg zdravlja, duha i povezanosti sa svijetom oko nas. Ako planirate posjetiti Sisol, ne žurite. Dopustite da svaki korak bude svjestan i ispunjen, a priroda će vam uzvratiti iskustvom koje će ostati s vama dugo nakon povratka kući.
Korisne informacije za stazu Brseč – Sisol:
- Parking: iz smjera Istre proširenje je uz cestu prije ploče s natpisom mjesta, dok iz smjera Rijeke je proširenje uz cestu neposredno nakon Brseča.
- Ulaznica: Nije potrebna, ulaz je besplatan.
- Dužina staze: 8.90 km (prema GPS tragovima), oko 5 sati
- Kategorija: K1: Manje od pet sati hodanja. T2: Umjereno tehnički zahtjevna (povremena upotreba ruku na grebenu). VR3: Umjereno zahtjevna visinska razlika.
- Za koga se preporuča staza: planinari u dobroj kondiciji, bez straha od stjenovitog terena i povremene upotrebe ruku.
- Mjesto za hranu i piće: Nema dostupnih objekata na ruti – ponesite vlastitu hranu i vodu.
- Savjeti za sigurnost: izbjegavaj stazu u nepovoljnim vremenskim uvjetima (kiša, poledica, snijeg), jer stijene na grebenu postaju vrlo skliske.
- Za one koji traže detalje, cijelu rutu možete pronaći putem GPS traga ovdje.
