U Alpama planini prijeti veliko urušavanje: pukotine se šire, a znanstvenici prate svaki pomak

Na granici Njemačke i Austrije znanstvenici prate zabrinjavajuće promjene na planini Hochvogel. Pukotine u stijenskoj masi postupno se šire, a stručnjaci upozoravaju da bi moglo doći do velikog odrona koji bi promijenio izgled njezina vrha.

Posljednjih mjeseci svjedočimo značajnim promjenama u Alpama. Radi iznimnih vrućina, bilježene su velike mjere opreza na ledenjacima, a uspon na Mont Blanc ovoga ljeta bio je čak i zatvoren. Privukla nam je pozornost informacija da će se ledenjak sjeverne stijene Triglava, uskoro u potpunosti otopiti. Bo, ovim člankom htjeli smo podijeliti na još jednu značajnu promjenu, kroz koje planine prolaze. Pojedini procesi mogu se ubrzati toliko da zabrinu i znanstvenike koji ih godinama proučavaju.

Jedan od takvih primjera je Hochvogel, planina visoka 2592 metra u Allgäuskim Alpama, na granici njemačke Bavarske i austrijskog Tirola. Na njezinu vrhu već dugo postoji velika pukotina, koja se tijekom vremena proširila i postala znak ozbiljne nestabilnosti stijenske mase.

Prema izvještajima objavljenima 12. listopada 2026., istraživači upozoravaju na mogućnost novog, znatno većeg odrona. Procjene govore o čak 250.000 do 400.000 kubičnih metara stijena koje bi se mogle odlomiti i srušiti niz padinu. Pritom se ne radi o potvrđenom trenutku urušavanja, nego o procjeni mogućeg razmjera događaja.

Alpe često doživljavamo kao nepromjenjiv simbol prirodne snage. Njihovi vrhovi, strme stijene i duboke doline djeluju kao da su oduvijek bili ondje i da će takvi ostati još stoljećima. Ipak, planinski krajolik neprestano se mijenja, a ovakvi procesi su zaista nešto na što treba obratiti pozornost, kada se odabire određeno područje.

Pukotina koja se prati već desetljećima

Promjene na Hochvogelu nisu novost. Pukotina na vrhu poznata je još od 19. stoljeća, kada je, prema povijesnim zapisima, bila široka približno koliko i ramena odrasle osobe. Danas je na pojedinim mjestima široka nekoliko metara.

Prema mjerenjima Tehničkog sveučilišta u Münchenu iz 2024. godine, glavna pukotina dugačka je oko 35 metara, široka do šest metara i duboka približno 60 metara. Posebnu pozornost privlači i druga pukotina na jugozapadnom grebenu, gdje su zabilježeni izraženi pomaci stijenske mase.

Situaciju dodatno zabrinjava podatak da se tijekom lipnja 2026. s planine već odlomilo približno 2000 kubičnih metara stijena. Znanstvenici sada nastoje utvrditi kako se postojeće pukotine ponašaju i postoji li mogućnost da se nestabilni dio vrha odvoji u mnogo većem obujmu.

Više od 30 senzora prati pomicanje stijena

Istraživači Hochvogel proučavaju već dvanaest godina. Od 2018. godine na planini se nalazi trajna mjerna oprema, a danas više od 30 senzora prati pomake stijenske mase s velikom preciznošću. U istraživanjima se koriste i dronovi s laserskim skenerima koji omogućuju detaljno snimanje teško dostupnog terena.

Tijekom proljeća zabilježeni su pomaci od čak pet milimetara tjedno. Takva brzina posebno je značajna kada se uzme u obzir da se radi o golemim stijenskim blokovima čije pomicanje može prethoditi ozbiljnom odronu.

Podaci se prikupljaju nekoliko puta na sat, a cilj je prepoznati znakove koji bi mogli upozoriti na približavanje kritične faze. Međutim, predviđanje točnog trenutka urušavanja u ovakvim uvjetima iznimno je zahtjevno. Znakovi upozorenja mogu prethoditi događaju tek nekoliko sati ili dana.

Kakve veze s time imaju klimatske promjene?

Nestabilnost planinskih stijena može imati više uzroka, od prirodnih pukotina i dugotrajnih geoloških procesa do utjecaja vode, smrzavanja i odmrzavanja. U slučaju Hochvogela istraživači posebno ističu ulogu intenzivnih oborina, grmljavinskih nevremena i topljenja snijega.

Voda može prodirati u postojeće pukotine i pridonositi slabljenju stijenske mase. Promjene temperature i izmjenjivanje smrzavanja i odmrzavanja dodatno utječu na stijene, dok obilne kiše i naglo topljenje snijega mogu ubrzati već postojeće procese nestabilnosti.

Znanstvenici upozoravaju da klimatske promjene mogu dodatno pogoršati takve uvjete ako ekstremne vremenske pojave postanu češće ili intenzivnije. Ipak, pojedinačni odron ne može se automatski pripisati samo klimatskim promjenama jer na njega utječe kombinacija lokalnih geoloških i vremenskih čimbenika.

Što to znači za planinare?

Hochvogel je poznat među ljubiteljima planina, no trenutačna situacija podsjeća na važnost praćenja službenih upozorenja i zatvaranja planinarskih putova. Prema izvještajima od 12. listopada, pristup s austrijske strane već je bio zatvoren, dok je prilaz s njemačke strane još bio otvoren. To se može promijeniti ovisno o novim mjerenjima i procjeni rizika. U visokogorju opasnost ne dolazi uvijek samo od lošeg vremena ili zahtjevnog terena. Ponekad se mijenja sama planina, a promjene koje su golim okom teško uočljive mogu imati velike posljedice.Zato su dugotrajna mjerenja i sustavi ranog upozoravanja sve važniji dio suvremenog planinarstva i upravljanja prirodnim rizicima. Oni ne mogu zaustaviti geološke procese, ali mogu pomoći stručnjacima da pravodobnije prepoznaju opasnost i zaštite ljude.

Izvor: Euronews

Foto: Simon, Pixabay